U Dubrovniku je 2. lipnja započela konferencija "Kreiranje politike u nemirnim vodama: poticanje otpornosti u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi", koju su zajedno organizirali Hrvatska narodna banka (HNB) i Međunarodni monetarni fond (MMF). Ovo je treći put da su HNB i MMF domaćini takve konferencije.

Konferencija okuplja predstavnike Vlade Republike Hrvatske, guvernere središnjih banaka i ministre financija iz Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, predstavnike Europske komisije i Europske investicijske banke te predstavnike akademske zajednice i civilnog društva.

Konferencija čiji su domaćini glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva i guverner HNB-a Boris Vujčić osigurava forum za raspravu o glavnim izazovima i mogućnostima politike za to područje, s naglaskom na jačanju energetske sigurnosti uz zelenu tranziciju, prilagodbu postojećim prijelazima u obrascima trgovine i stranih izravnih ulaganja i upravljanje makroekonomskim i strukturnim politikama u svijetu sve učestalijih šokova opskrbe.

Radni dio konferencije bit će otvoren uvodnim govorima guvernera Vujčića i glavne direktorice Georgieve, a predsjednik Vlade Andrej Plenković održat će i pozdravni govor.

Zbog rata Rusije protiv Ukrajine ograničena je opskrba plinom, cijene energije dramatično su porasle i povećani su izazovi za područje Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe kao i za druga europska gospodarstva da održe pouzdan pristup dostupnoj energiji. Tijekom prvog panela "Jačanje energetske sigurnosti uz zelenu tranziciju" raspravljat će se o tome kako je energetska kriza utjecala na gospodarstva Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, kratkoročnim i srednjoročnim izazovima za to područje i politikama kojima bi ih se moglo ublažiti.

Tijekom drugog panela "Prilagodba postojećim prijelazima u međunarodnoj trgovini i opskrbnim lancima" ispitat će se otpornost prekograničnih opskrbnih lanaca na rizike trgovine i fragmentaciju stranih izravnih ulaganja potaknutih krizom izazvanom pandemijom bolesti COVID-19 i invazijom Rusije na Ukrajinu. Tijekom rasprave istražit će se rizici i prilike za zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe koje provode strategije rasta koje se oslanjaju na vanjsku otvorenost i međunarodne opskrbne lance.

Osim uvodnog govora na otvaranju konferencije glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva sudjelovat će i na trećem, završnom panelu "Upravljanje makroekonomskim politikama kroz sve učestalije opskrbne šokove", na kojemu će se istraživati posljedice ponovljenih šokova opskrbe za monetarne, fiskalne i strukturne politike.

"Od posljednje konferencije održane 2019. svijet su pogodili nezamislivi šokovi: pandemija koronavirusa, rat Rusije u Ukrajini, kriza troškova života i ubrzavanje utjecaja klimatskih promjena", rekla je glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva. "Ti su šokovi snažno pogodili područje Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe. Savjeti u vezi s politikama, tehnička pomoć i financiranje^[1] MMF-a pomogli su tom području da prebrodi te teške godine. Radujemo se našem trenutačnom angažmanu u ovom području, potičući otpornost i poboljšavajući živote ljudi."

"Posljednje su godine bile stresne i zahtjevne, ali pružile su i priliku da se izvuku važne pouke. Kada je riječ o ovim nedavnim krizama, vjerujem da bismo trebali usvojiti tri glavne pouke – otpornost, prilagodljivost i suradnju. Prisjetimo se kako je stari Dubrovnik svoj prosperitet zasnivao na otvorenosti i trgovini, dok je istodobno svoju otpornost gradio pametnim i mudrim ekonomskim, fiskalnim i razvojnim politikama. Ova višeslojna strategija ne može biti bolja pouka u okružju današnjih izazova", rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Govor guvernera Borisa Vujčića

1. Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Ukrajina i Srbija neke su od zemalja koje primaju financijsku potporu MMF-a. ↑