Omjer stanja bruto inozemnog duga i BDP-a poboljšao se s 84,5% na kraju lipnja na 79,4% na kraju rujna 2021. zbog blagog smanjenja dužničkih obveza domaćih sektora i rasta nominalnog BDP-a, navodi se u novom HNB-ovom Komentaru platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za treće tromjesečje 2021.
Na kraju rujna 2021., stanje bruto inozemnog duga iznosilo je 44,1 milijardi eura, što je za 0,2 milijardi eura manje negoli na kraju lipnja zahvaljujući smanjenju duga svih domaćih sektora osim središnje banke. Svoj su dug najviše smanjili ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima (za 0,7 milijardi eura). Osim toga, svoj su dug smanjile kreditne institucije (za 0,5 milijardi eura) i država (za 0,2 milijardi eura). Istodobno se dug središnje banke povećao (za 1,2 milijarde) zbog rasta posebnih prava vučenja i repo poslova.
Nadalje, u trećem tromjesečju 2021. na tekućem i kapitalnom računu platne bilance zabilježen je višak od 4,7 milijardi eura, što je za 2,5 milijarde eura više negoli u istom razdoblju prethodne godine. Snažno povećanje viška, kojim se gotovo dostiglo rekordno ostvarenje iz trećeg tromjesečja 2019., ponajprije je rezultat primjetnog rasta prihoda od usluga putovanja, a u znatno manjoj mjeri i rasta neto prihoda od osobnih doznaka te jačeg korištenja sredstava iz fondova EU-a.