9. susret guvernera regije: Post-Covid sindrom u gospodarskom i financijskom sustavu

Objavljeno: 11.6.2021.

Na 9. susretu guvernera regije, u organizaciji poslovnog tjednika Lider, održanom 11. lipnja u Rovinju, guverneri središnjih banaka regije te predstavnici banaka i financijskog sektora raspravljali su o oporavku gospodarstva nakon koronakrize.

U raspravi na panelu "Post-Covid sindrom u gospodarskom i financijskom sustavu" guverneri regije predstavili su situaciju u svojim državama kao i projekcije oporavka te raspravljali o potencijalnim rizicima koji još postoje.

Situacija u Hrvatskoj izgleda puno bolje nego što je izgledalo u isto doba prošle godine – prognoza rasta BDP-a Hrvatske narodne banke možda je najoptimističnija, a moguće je da će se i povećati. Mislim da će naša prognoza rasta BDP-a biti i više od ovih 5,9% jer brojke i situacija u ekonomiji u ovom trenutku upućuju na to, naglasio je Boris Vujčić, guverner HNB-a. Sektori industrije i građevinarstva opravili su se brzo, a oporavlja se i trgovina, dok su najviše pogođeni ugostiteljstvo i prijevoz. Ključna u oporavku ovih sektora, smatra guverner, bit će turistička sezona, a očekivanja su da će biti bolja od 2020. te da će se ostvariti 69% prihoda 2019.

U krizi je izgubljen mali broj radnih mjesta, no ubrzo ćemo doći u situaciju da ćemo imati nedostatak kvalificirane radne snage. Hrvatska uspješno izlazi iz pandemijske krize, ocijenio je guverner te podsjetio da i nadalje postoje strukturni nedostaci i problemi o kojima također treba voditi računa.

Ohrabrujući su prvi signali o moratorijima, dodao je guverner, koji govore da je nakon njihova ukidanja vrlo mali postotak klijenata tražio produljenje mjera.

Govoreći o inflaciji, guverner je istaknuo da je važno pitanje kako mehanizam monetarne politike utječe na rast cijena.

Na panelu su o iskustvima svojih zemalja uz guvernera Vujčića raspravljali Anita Angelovska Bežoska, guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije, Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, Boštjan Vasle, guverner Banke Slovenije, i Radoje Žugić, guverner Centralne banke Crne Gore.

Brzina oporavka mogla bi se znatno razlikovati među zemljama s obzirom na različitu ekonomsku strukturu i razinu te učinkovitost potpore fiskalne i monetarne politike, rekao je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, u svom izlaganju "Post-Covid sindrom u gospodarstvu i financijskom sustavu: kako se nositi s tim?". Smatra da će trenutna kriza potaknuti neke strukturne promjene u gospodarstvima, a ekonomske će politike pritom igrati ključnu ulogu u očuvanju potencijala rasta, osobito kroz potpore tvrtkama i radnicima u posebno pogođenim industrijama.

Tvrtke su bile pogođene ograničenjima poslovanja, kao i većim troškovima zbog provođenja epidemioloških mjera, te smanjenjem potražnje, poremećajima lanaca opskrbe i općom nesigurnošću. Snažna fiskalna podrška pomogla je poduzećima, no postavlja se pitanje optimalne brzine povlačenja potpora. Naime, potpore su smanjile stope nesolventnosti poduzeća čak i ispod razina uobičajenih za dobra vremena, što je, među ostalim, omogućilo porast broja zombi tvrtki koje istiskuju zdrave tvrtke i štete dugoročno rastu. Reforme usmjerene na smanjenje zombifikacije od vitalne su važnosti, naglasio je Šošić.

Kriza je rezultirala porastom stope štednje i istodobnim smanjenjem investicija. Ako kućanstva ne budu trošila akumuliranu dodatnu ušteđevinu, to bi moglo negativno utjecati na brzinu oporavka, objasnio je Šošić. Pandemija i s njom povezane mjere za suzbijanje virusa ograničile su privatnu potrošnju, istodobno je državna potpora nadoknađivala dio gubitka dohotka, a visoka razina nesigurnosti u smislu financijske i ekonomske situacije smanjila je sklonost potrošnji. Sve to dovelo je do 'prisilne' štednje uz štednju iz predostrožnosti uobičajenu za krizna razdoblja, objasnio je Šošić. Premda nije moguće točno utvrditi tko je najviše štedio tijekom krize, porast štednje vjerojatno je bio izražen kod onih s visokim prihodima koji tijekom oporavka vjerojatno neće znatno povećati svoju potrošnju.

Cijene stambenih nekretnine pokazale su otpornost i razina cijena zadržala se tijekom cijele krize ­ u Hrvatskoj su prošle godine cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj porasle za 7,7%.

Istodobno zbog novih trendova povezanih s pandemijom, poput povećanog rada od kuće i povećanja on line kupnje, kod poslovnih je nekretnina došlo do pada cijena, objasnio je Šošić.

Prije bankarskog panela Velimir Šonje održao je izlaganje o inflaciji, kamatnim stopama i kreditima u razdoblju nakon koronakrize, a o toj temi na panelu su raspravljali Marko Badurina, predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke d.d., Dubravko-Ante Mlikotić, član uprave Addiko Bank d.d., Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d., Goran Varat, predsjednik uprave Podravske banke d.d., i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Raspravu je moderirao Milan Deskar-Škrbić, savjetnik u Direkciji za modeliranje Hrvatske narodne banke.