Ukupna likvidna sredstva (M4) povećala su se u lipnju kao rezultat snažnog rasta neto inozemne aktive HNB-a i u malo manjoj mjeri rasta neto domaće aktive monetarnog sustava. U strukturi M4 porasla je novčana masa (M1), ali i kvazinovac zbog rasta deviznih depozita.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima povećali su se u lipnju, zahvaljujući rastu kreditiranja stanovništva, koji se u najvećoj mjeri odnosi na stambene kredite potaknute novim krugom državnog subvencioniranja, ali i rastu plasmana središnjoj državi. S druge strane, plasmani poduzećima i ostalim financijskim institucijama smanjili su se.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) povećala su se u lipnju za 5,0 mlrd. kuna (1,3%, na osnovi transakcija), kao rezultat snažnog porasta neto inozemne aktive (NIA) HNB-a te u manjoj mjeri i neto domaće aktive (NDA) monetarnog sustava (Tablica 1.). NIA HNB-a porasla je zbog povećanja stanja sredstava banaka u sustavu TARGET2 kao i zbog otkupa deviza od banaka i države. Istodobni porast NDA zabilježen je uglavnom zbog povećanja potraživanja od središnje države i stanovništva. Glede sastavnica M4, novčana masa (M1^[2]) veća je za 3,1 mlrd. kuna ili 1,8% u odnosu na svibanj, pri čemu je najviše porastao depozitni novac poduzeća, ali i stanovništva. Kvazinovac se također povećao, uglavnom zbog rasta deviznih depozita stanovništva (Tablica 3.). Promatrano na godišnjoj razini, stopa rasta M1 usporila se s 18,0% u svibnju na 16,8% u lipnju zbog baznog učinka, odnosno snažnijeg rasta M1 u lipnju prošle godine, dok se u istom razdoblju rast M4 ubrzao s 8,1% na 8,7%, čemu je u najvećoj mjeri pridonijelo snažno povećanje deviznih depozita u lipnju ove godine (na osnovi transakcija, Slika 1.).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u lipnju za 0,7 mlrd. kuna ili 0,3% (na osnovi transakcija) u odnosu na mjesec prije te se njihova godišnja stopa rasta povećala s 3,4% u svibnju na 3,8% u lipnju (Slika 2.). U ukupnim plasmanima, koji su u lipnju iznosili 240,5 mlrd. kuna, najveći se dio odnosi na kredite (234,8 mlrd. kuna). Krediti su porasli zahvaljujući rastu kreditiranja stanovništva (1,2 mlrd. kuna ili 0,9%) uz i nadalje snažan rast stambenih kredita (1,0 mlrd. kuna ili 1,5%) koji odražava učinak novoga kruga državnog programa subvencioniranja, a rasli su i gotovinski nenamjenski krediti (0,2 mlrd. kuna ili 0,4%). Pritom se godišnja stopa rasta kredita stanovništvu ubrzala s 3,5% na 4,0%, pri čemu se rast stambenih kredita ubrzao s 9,7% na 10,1%, a gotovinski su nenamjenski krediti, nakon višemjesečnog razdoblja tijekom kojega su bilježili pad na godišnjoj razini, u lipnju ostvarili pozitivnu godišnju stopu promjene (0,2%). S druge strane, krediti poduzećima smanjili su se za 0,2 mlrd. kuna ili 0,3% u odnosu na mjesec prije, kao i plasmani ostalim financijskim institucijama (0,2 mlrd. kuna ili 2,3%, Tablica 2.), pa se godišnja stopa rasta plasmana poduzećima usporila s 1,8% na 1,5%.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s lipnjem 2021. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑