Savjet Hrvatske narodne banke u utorak je - na sjednici održanoj pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba - s osobitom pozornošću razmatrao zaključke Hrvatskog državnog sabora proizašle iz nedavne rasprave o stanju u hrvatskom bankovnom sustavu. Pritom je istaknuto da je neke od tih zaključaka već razriješio prijedlog novog Zakona o bankama, neki spadaju u djelokrug drugih institucija, a za one koji jesu u okviru ustavnih i zakonskih nadležnosti središnje banke tražit će se rješenja koja uvažavaju stavove Sabora, ne dovodeći u pitanje osnovne ciljeve stabilizacijski usmjerene novčane politike.

Po ocjeni Savjeta HNB, unutar takvih osnovnih odrednica nalazi se se i već duže vrijeme razmatrana, a sada i donijeta odluka o postupnom ukidanju obveze hrvatskih poslovnih banaka da drže 55 posto nove devizne štednje s dospijećem kraćim od tri mjeseca u likvidnim sredstvima deponirano na računima s isto takvom ročnošću kod inozemnih banaka primjerenog rejtinga ili, odnedavno, u deviznim blagajničkim zapisima HNB. No, umjesto ukinute obveze redeponiranja uvodi se ujednačeniji tretman kunskih i deviznih izvora sredstava glede obvezne rezerve. Banke će, dakle, morati izdvajati obveznu rezervu i na devizne depozite, i to u visini 55 posto od devizne štednje stanovništva s dospijećem do tri mjeseca. Od toga će polovicu morati deponirati u DEM ili USD na računima Hrvatske narodne banke, a polovicu mogu držati u likvidnim sredstvima na svojim računima.

Ova promjena će se provesti postupno, u desetak pomaka za po pet postotnih bodova , koji su predviđeni svaka četiri tjedna u razdoblju od 16. rujna ove do 28. travnja iduće goodine. Tom postupnošću žele se izbjeći nagli zaokreti, te omogućiti pravodobno reagiranje, ukoliko bi se zamijetili bilo kakvi neželjeni učinci ove promjene sa stanovišta osnovnih zadaća novčane politike glede daljnjeg održavanja makroekonomske stabilnosti i međunarodne likvidnosti. Na sredstva obvezne rezerve u stranoj valuti koja su izdvojena na račune Hrvatske narodne banke, središnja banka plaćat će kamatu u visini prosječno ostvarenih kamata na plasmane u inozemstvu.

Slijedeći praksu većine europskih zemalja, oslukom Savjeta HNB ukinuta je i zabrana prekograničnog prenošenje najveće hrvatske novčanice od 1.000 kuna, dakako u okviru i dalje važećeg ograničenja ukupnog iznosa domaće valute koji se može prenositi preko državne granice ( do 2.000 kuna).

Savjet HNB obaviješten je o uvođenju konvertibilne marke kao zakonskog sredstva plaćanja u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje je kao platežno sredstvo u značajnoj mjeri dosad bila uključena i kuna. Ocijenjeno je da uvođenje nove valute u susjednoj držav, koje se odvija ovih dana, neće imati nikakvih zamjetnijih posljedica na stabilnost tečaja kune niti na novčanu politiku hrvatske središnje banke, koja je spremna i ovom prigodom bez ustezanja potvrditi zamjenjivost hrvatske nacionalne valute za njemačku marku i druge čvrste valute.

Savjet HNB dao je suglasnost na zahtjev Štedionice Splitsko-dalmatinske d.o.o. da joj se odobri i obavljanje poslova s deviznim sredstvima, a ssuglasio se i s prijedlogom Nadzornog odbora Credo banke d.d.Split da se za člana uprave te banke imenuje Mato Mišić.