Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o recentnim gospodarskim i novčanim kretanjima, a razmotrio je i aktualnu analizu financijske stabilnosti. Na dnevnom redu bilo je i izvješće o stanju bankovnog sustava za prvo tromjesečje 2019. godine te izvješće o prošlogodišnjem poslovanju Hrvatskog novčarskog zavoda, koje je prihvaćeno.

Tekući pokazatelji gospodarske aktivnosti i očekivani nastavak rasta investicijske aktivnosti javnog, ali i privatnog sektora te potrošnje kućanstava upućuju na to da bi stopa rasta realnog BDP-a u 2019. mogla iznositi 3,1%. Rast broja zaposlenih i pad nezaposlenosti ipak bi se mogli vrlo postupno usporavati, dok bi se stopa inflacije u 2019. mogla smanjiti na 0,7%, ponajviše zbog smanjenja doprinosa cijena energije te učinka smanjenja stope poreza na dodanu vrijednost na cijene prehrambenih i farmaceutskih proizvoda. Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance očekuje se na razini od 3,1%, a njegovo smanjenje u odnosu na prošlu godinu posljedica je daljnjeg produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, čije učinke ublažavaju nastavak rasta neto izvoza usluga i intenziviranje korištenja sredstava iz EU fondova. Trend poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao bi se stoga nešto usporiti. Kada je riječ o fiskalnim kretanjima, prema Programu konvergencije Vlade Republike Hrvatske manjak proračuna opće države mogao bi iznositi oko 0,3% BDP-a u 2019., dok Europska komisija očekuje da bi se mogao ostvariti proračunski višak.

U takvom makroekonomskom kontekstu HNB namjerava i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku i podupirati gospodarski rast uz održavanje stabilnog tečaja kune prema euru. Pritom se ekspanzivna monetarna politika i smanjivanje kamatnih stopa na kredite domaćih kreditnih institucija odražavaju ponajprije u snažnijem rastu kreditiranja stanovništva. Tome u najvećoj mjeri pridonose gotovinski nenamjenski krediti, dok bi ukupni plasmani (isključujući državu) u 2019. mogli ostvariti godišnji porast podjednak onome iz 2018. godine.

Analiza stabilnosti i potencijalnih rizika u hrvatskom financijskom sustavu upućuje na i dalje umjerenu izloženosti financijskog sustava sistemskim rizicima. Nastavak gospodarskog rasta povoljno djeluje na strukturne neravnoteže koje proizlaze iz visoke razine duga opće države i inozemnog duga. Povoljna kretanja zabilježena kod nefinancijskih poduzeća vidljiva su u boljim poslovnim rezultatima, dok se kod sektora kućanstva smanjuje razina preuzetog valutnog i kamatnog rizika. No, utjecaj tih povoljnih kretanja ograničava i dalje snažan rast udjela gotovinskih, pretežno neosiguranih kredita. Bankovni je sustav i dalje visoko kapitaliziran i likvidan.

Na današnjoj sjednici Savjet HNB-a suglasio se s imenovanjem Siniše Špoljareca za predsjednika uprave Imex banke d.d., Split, dok su suglasnost za članove uprave dobili Boris Centner za člana uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka, Dušanka Mišković za članicu uprave Imex banke d.d., Split te Verica Ljubičić za članicu uprave Samoborske banke d.d., Samobor.