Ukupna izloženost financijskog sustava rizicima blago se smanjila potkraj protekle godine, uz povoljnije makroekonomske izglede u kratkom roku u uvjetima snažne domaće gospodarske aktivnosti i znatnog popuštanja inflacijskih pritisaka, navodi se u novom broju Makroprudencijalne dijagnostike. Glavni rizici za financijsku stabilnost i dalje proizlaze iz geopolitičke neizvjesnosti, slabe aktivnosti u europodručju te zaoštrenih uvjeta financiranja.

Nastavak postupnog pada prometa na tržištu stambenih nekretnina rezultirao je u trećem tromjesečju protekle godine stabilizacijom njihovih cijena. Ipak, rizik snažnog preokreta na tržištu stambenih nekretnina ublažavaju robusno tržište rada, rast dohodaka i razmjerno blagi rast kamatnih stopa na nove stambene kredite. Osobito se smanjila inozemna potražnja za stambenim nekretninama, dok se broj novih stambenih kredita smanjio tek umjereno, uz stabilan porast iznosa kredita. Istodobno se rast gotovinskih kredita znatno ubrzao pod utjecajem rastućeg potrošačkog optimizma, dok je potražnja poduzeća za novim financiranjem prigušena u svjetlu manjih potreba za financiranjem obrtnog kapitala i zaoštrenih uvjeta financiranja.

Bankovni sektor je i dalje visoko likvidan i kapitaliziran, kvaliteta kreditnog portfelja banaka dodatno se poboljšala, dok je profitabilnost na povijesno visokim razinama, ponajviše zahvaljujući rastu kamatnih prihoda na kratkoročnu visoko likvidnu imovinu. No, rast kamatnih troškova potaknut rastom kamatnih stopa na oročene depozite, koji se potkraj 2023. počeo prelijevati i na depozite kućanstava, djelovat će na smanjenje profitabilnosti banaka. Porast troškova izvora financiranja banaka ujedno će povećati nacionalnu referentu stopu (NRS), a postupno i kamatne stope na dio postojećih kredita kućanstvima i kamatne prihode banaka, no taj porast bit će manji od povećanja kamatnih troškova.

U zreloj fazi financijskog ciklusa važno je očuvati dobru razinu kapitaliziranosti kako bi bankovni sustav ostao otporan u slučaju materijalizacije nagomilanih sistemskih rizika. Stoga se početkom godine počela primjenjivati viša stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 1%, koja se 30. lipnja podiže na 1,5%. U okviru redovitog godišnjeg preispitivanja HNB je povećao i ukupne zaštitne slojeva kapitala za sedam postojećih ostalih sistemski važnih institucija.