Ukupna likvidna sredstva (M4) i novčana masa (M1) nastavili su snažno rasti i u srpnju. Pritom se nastavilo ubrzavanje rasta ukupnih likvidnih sredstava na godišnjoj razini, a novčana masa usporila je rast zbog učinka baznog razdoblja, odnosno velikog porasta zabilježenog lani u srpnju.

Snažno su porasli i ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države), i to ponajviše u segmentu nefinancijskih poduzeća. Plasmani stanovništvu nastavili su se povećavati potaknuti stambenim kreditiranjem, a rast gotovinskih nenamjenskih kredita i dalje je prigušen.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) zabilježila su u srpnju dosad najviši apsolutni mjesečni rast (13,4 mlrd. kuna, na osnovi transakcija), što je u prvom redu odraz povećanja neto inozemne aktive (NIA) kreditnih institucija te u manjoj mjeri neto domaće aktive (NDA) monetarnog sustava (Tablica 1.). Rast NDA-a odnosi se na snažan rast plasmana domaćim sektorima, posebice nefinancijskim poduzećima, a porasla su i neto potraživanja od središnje države, što je povezano s bankovnim kupnjama obveznice RH izdane u srpnju. Novčana masa (M1^[2]) također je izrazito porasla u srpnju (7,2 mlrd. kuna ili 3,6%, na osnovi transakcija) odražavajući ponajviše rast depozitnog novca nefinancijskih poduzeća i nešto slabiji rast depozitnog novca stanovništva. Kvazinovac je zabilježio porast od 6,3 mlrd. kuna ili 2,8% (na osnovi transakcija), pri čemu se u njegovoj strukturi intenzitetom izdvojio rast deviznih depozita svih domaćih sektora (Tablica 3.). Promatrano na godišnjoj razini, ukupni depoziti porasli su za 12,4% (na osnovi transakcija), pri čemu su snažan rast zabilježili i depoziti poduzeća (22,7%) i stanovništva (8,9%) pod utjecajem vrlo dobrog početka turističke sezone, povećanih potreba za likvidnosti poduzeća iz energetskog sektora, što se može povezati s izraženim poskupljenjem energenata, te konačno znatnom dokapitalizacijom jednog poduzeća iz lipnja ove godine. Kada je riječ o godišnjim promjenama monetarnih agregata, rast M4 nastavio se ubrzavati (s 9,9% u lipnju na 10,5% u srpnju), dok se rast M1, zbog većega mjesečnog porasta u srpnju prethodne godine (učinak baznog razdoblja), usporio s 13,0% na 11,7% (Slika 1.).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) snažno su porasli tijekom srpnja (za 4,1 mlrd. kuna ili 1,6%, na osnovi transakcija) i na godišnjoj su razini ubrzali rast sa 7,9% u lipnju na 8,9% u srpnju. Taj se rast uglavnom odnosi na kredite koji su u srpnju porasli za 3,8 mlrd. kuna ili 1,5% (na osnovi transakcija) (Tablica 2.). Promatrano po sektorima, najveći rast bilježe krediti nefinancijskim poduzećima (2,6 mlrd. kuna), od čega se otprilike 2,0 mlrd. kuna odnosi na kredite manjem broju poduzeća koja se bave distribucijom električne energije i plinovitih goriva, a sredstva namjeravaju iskoristiti za financiranje investicija i obrtnoga kapitala. Snažan rast kredita nefinancijskim poduzećima tijekom srpnja zajedno s padom tih kredita u istom mjesecu prošle godine rezultirao je znatnim ubrzavanjem rasta na godišnjoj razini (na 15,7% u srpnju, s 12,3% u lipnju). Krediti stanovništvu također su nastavili rasti (1,2 mlrd. kuna) odražavajući ponajviše rast stambenih kredita (1,0 mlrd. kuna) pod utjecajem programa državnog subvencioniranja stambenih kredita, dok su gotovinski nenamjenski krediti tek blago porasli, za 0,2 mlrd. kuna. Unatoč razmjerno snažnom porastu stambenih kredita u srpnju, ti su krediti na godišnjoj razini usporili rast s 9,5% na 9,3% zbog učinka baznog razdoblja, odnosno nešto većeg rasta stambenih kredita u srpnju prošle godine. Stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita stagnirala je na razini iz svibnja (3,6%), pa su tako ukupni krediti stanovništvu blago usporili godišnji rast s 5,6% na 5,5%.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa srpnjem 2022. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑