Tijekom svog prošlotjednog boravka u Washingtonu, guverner Hrvatske narodne banka dr. Marko Škreb i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija Borislav Škegro obavili su niz razgovora u Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci. O mogućnostima jačanja daljnje suradnje i financijske podrške ovih najznačajnijih međunarodnih financijskih institucija našoj zemlji u novonastalim okolnostima razgovarali su u Međunarodnom monetarnom fondu sa zamjenikom glavnog direktora Stanleyem Fisherom, direktorom I Europskog odjela Michaelom Depplerom, voditeljem misije za našu zemlju Hansom Flikenschildom i njihovim suradnicima, a u Svjetskoj banci s potpredsjednikom za Europu i Središnju Aziju Johannesom Linnom i regionalnom direktoricom Arntraud Hartmann, zaduženom i za Hrvatsku, kao i njihovim suradnicima. Hrvatski dužnosnici imali su razgovore i u američkom Ministarstvu financija, gdje ih je primio pomoćnik za međunarodne poslove Edwin Truman.
Teme razgovora bile su prvenstveno gospodarske prilike u Hrvatskoj, te utjecaj intervencije NATO-a u susjednoj Jugoslaviji na hrvatsko gospodarstvo. Sugovornici hrvatskih dužnosnika osobito su se zanimali za fiskalnu konsolidaciju, kako proračuna u užem smislu tako i fondova, za platnobilančne pokazatelje i održivost tečaja, za zbivanja u bankovnom sustavu i daljnja očekivanja u tom području, kao i za druga pitanja od većeg značenja za unutrašnju gospodarsku i političku stabilnost i međunarodni položaj Hrvatske.
Razgovori će biti nastavljeni potkraj travnja, na proljetnom Godišnjem zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, kojem će prisustvovati i hrvatska izaslanstva. Očekuje se da bi tom prigodom mogla biti načelno dogovorena obostrano prihvatljiva polazišta za konkretizaciju pregovora, koji bi uslijedili poslije toga, dolaskom izaslanstva MMF-a u Hrvatsku. S tim izaslanstvom raspravile bi se ključne točke i okviri za odobrenje novih sredstava našoj zemlji, s čime se treba suglasiti i Odbor izvršnih direktora MMF-a. U dosadašnjim razgovorima iskazana je obostrana zainteresiranost za postizanje dogovora najvećom brzinom koju dopuštaju važeća proceduralna pravila.
Što se tiče suradnje s MMF-om, za Hrvatsku bi vjerojatno najpoželjniji bio novi stand-by aranžman, kao brza i učinkovita podrška daljnjem održavanju makroekonomske stabilnosti. Pritom se ima u vidu ponajprije očuvanje stabilnosti tečaja i jačanje deviznih rezervi, unatoč posljedicama intervencije NATO-a i njenim učincima na platnu bilancu i očekivani devizni priljev. Kad je riječ o sredstvima Svjetske banke, pored EFSAL-a u okviru kojega je više projekata i sada u tijeku (kreditni program za strukturne prilagodbe na razini poduzeća), razgovara se i o mogućnosti nekih drugih oblika potpore, prvenstveno proračunu i njegovim obvezama glede reformiranja i jačanja bankovnog sektora.