Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj te o novoj makroekonomskoj projekciji za Hrvatsku. Članovi Savjeta su donijeli odluku o financijskim izvještajima Hrvatske narodne banke za 2023. te nekoliko drugih odluka iz nadležnosti Savjeta.

Hrvatska narodna banka u 2023. godini zabilježila je rezultat računa dobiti i gubitka u iznosu od nula eura. Godinu ranije, u 2022., zabilježen je pozitivan financijski rezultat od 64 mil. eura, a ujedno su bili povećani i zaštitni slojevi za rizike. Ako se promatra dulje vremensko razdoblje, od 2000., HNB je ostvario dobit u devetnaest, a gubitak u svega četiri godine^[1]. Zahvaljujući dugogodišnjem razboritom i uspješnom upravljanju financijskom imovinom HNB ne očekuje negativan financijski rezultat ni u idućim godinama.

U 2023. znatno su porasli kamatni prihodi i rashodi, a neto kamatni prihod iznosio je 3 mil. eura. Kamatni prihodi HNB-a porasli su sa 285 mil. eura, koliko su iznosili prethodne godine, na 879 mil. eura u 2023. Tomu je najviše pridonio znatan porast prihoda od upravljanja financijskom imovinom, što se odnosi na glavninu imovine koja je prije ulaska u europodručje imala ulogu međunarodnih pričuva. Rashodi za kamate povećani su istodobno sa 154 mil. eura na 877 mil. eura. Najveći dio porasta kamatnih rashoda bio je izravna posljedica plaćanja kamata na prekonoćne depozite banaka kod HNB-a (u iznosu od 479 mil. eura) i kamata na depozite države kod HNB-a (u iznosu od 113 mil. eura). Ti su troškovi porasli zbog zaoštravanja monetarne politike ESB-a koje se provodi podizanjem ključnih kamatnih stopa, a koje na jednaki način primjenjuju sve nacionalne središnje banke Eurosustava. Sukladno svojem osnovnom cilju održavanja stabilnosti cijena, ESB je tijekom posljednje dvije godine povećao ključne kamatne stope za 450 baznih bodova (4,5 postotna boda). Pritom je kamatna stopa na prekonoćni depozit banaka kod nacionalnih središnjih banaka Eurosustava u 2023. dosegnula 4%. Budući da i dalje djeluje u uvjetima rekordno visokog viška likvidnosti, relevantna kamatna stope iz perspektive monetarne politike je upravo kamatna stopa na depozite banaka kod središnje banke^[2]. Povećanjem te stope utječe se na rast kamatnih stopa na kredite i depozite i smanjuje pritisak agregatne potražnje na porast cijena. Osim na depozite banaka povišene kamatne stope primjenjuju se i na depozite države kod središnje banke. Ukupni kamatni prihodi su u protekloj godini čak i nadmašili kamatne rashode pa je ostvaren pozitivan neto kamatni prihod.

Nepovoljan utjecaj na račun dobiti i gubitka HNB-a u 2023. imali su i naknadno obračunati troškovi sudjelovanja u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava. Naime, sve nacionalne središnje banke Eurosustava sudjeluju u raspodjeli prihoda i rashoda ostvarenih provedbom monetarne politike, pri čemu se određeni prihodi i rashodi bilježe tijekom kalendarske godine, a naknadno se usklađuju s ključem za raspodjelu. Pojedina nacionalna središnja banka tako može prikupiti više ili manje monetarnog prihoda nego što bi joj pripalo kada bi se na taj ukupni skup monetarnog prihoda primijenio njezin kapitalni ključ u Eurosustavu^[3]. Stoga nacionalne središnje banke u konačnici mogu imati obvezu uplatiti dodatna sredstva u udruženi prihod ili ostvaruju dodatni prihod temeljem njihovog udruživanja. HNB je po toj osnovi u 2023. imao obvezu dodatnog doprinosa u udruženi monetarni prihod što je stvorilo trošak od 225 mil. eura. Kako bi se neutralizirao negativni učinak udruživanja monetarnog prihoda, zaštitni sloj za pokriće gubitaka smanjen je za iznos od 202 mil. eura.

Troškovi poslovanja HNB-a smanjeni su u 2023., dok su ostali nekamatni prihodi porasli. U troškove poslovanja ulaze troškovi za zaposlenike i administrativni troškovi, amortizacija materijalne i nematerijalne imovine, troškovi izrada novčanica i kovanog novca te ostali troškovi. Ukupno su u 2023. iznosili 98 mil. eura, odnosno 1,3 mil. eura manje nego 2022. Od ostalih prihoda ostvareno je 15 mil. eura, dok su godinu ranije ostali prihodi iznosili 6 mil. eura. Najznačajnija stavka ostalih prihoda je naknada za superviziju kreditnih institucija koja je u 2023. iznosila 14,7 mil. eura.

HNB i na kraju 2023. godine raspolaže znatnim kapitalom, općim pričuvama i drugim zaštitnim slojevima za financijske rizike, koji sveukupno iznose 1,7 mlrd. eura i adekvatno pokrivaju moguće buduće rizike. HNB je i u 2023. godini najvećim dijelom ostvarenom zaradom od ulaganja vlastite financijske imovine, koja se ne koristi za provođenje monetarne politike, pokrio sve domaće troškove, uključujući troškove poslovanja te isplate kamata bankama i državi. Niti u narednom razdoblju, za razliku od većine središnjih banaka europodručja, HNB ne očekuje negativan financijski rezultat, dok u srednjoročnom razdoblju očekuje ostvarivanje dobiti. Očekivana dobit omogućit će, kao i do sada, održavanje zaštitnih slojeva za buduće rizike na razboritoj razini.

Više o temi kako nastaju dobici i gubici ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja možete pronaći na sljedećoj poveznici:

https://www.ecb.europa.eu/ecb/educational/explainers/tell-me-more/html/ecb_profits.hr.html

Savjet HNB-a dao je suglasnost Nadzornom odboru Croatia banke d.d. da Katarina Stanić obavlja funkciju predsjednice uprave te da Danijel Luković obavlja funkciju člana uprave te banke.

Članovi Savjeta su donijeli i Odluku o izdanju zlatnih numizmatičkih kovanica "Crna gušterica" i srebrne numizmatičke kovanice "Crna gušterica".

1. Isključivo zbog negativnog utjecaja nerealiziranih tečajnih razlika. ↑

2. Višak likvidnosti na računima kod HNB-a kojeg su banke mogle plasirati na instrument prekonoćnog depozita u prosjeku je u 2023. iznosio 14,4 mlrd. eura. Visoka razina viška likvidnosti dijelom je posljedica oslobađanja likvidnosti zbog usklađivanja instrumenta obvezne pričuve prije pristupanja europodručju u 2022. godini, kada je stopa obvezne pričuve spuštena s 9% na 1% koliko iznosi u Eurosustavu. ↑

3. Pravna osnova za izračun i raspodjelu monetarnih prihoda i troškova je Članak 32. Statuta ESSB-a i ESB-a te ODLUKA (EU) 2016/2248 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 3. studenoga 2016. o raspodjeli monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro (ESB/2016/36) ↑