Razina zaduženosti hrvatskih kućanstava relativno je niska, ali je servisiranje tog duga nešto nepovoljnije od prosjeka za europodručje
U radu pod nazivom Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena u Republici Hrvatskoj 2017. autori Igor Jemrić i Igeta Vrbanc prikazali su metodologiju i rezultate statističkog istraživanja o financijama i potrošnji kućanstava u RH koje je Hrvatska narodna banka provela u 2017., u sklopu trećeg vala harmoniziranog istraživanja definiranog od strane mreže eksperata za financije i potrošnju kućanstava pri Europskoj središnjoj banci. Prvi val istraživanja proveden je u europodručju 2009. godine, a drugi 2015. Zbirni rezultati trećeg vala istraživanja za sve uključene zemlje objavljeni su u ožujku 2020. godine.
HNB je, podsjetimo, u ožujku ove godine objavio rad Marine Kunovac "Distribucija imovine kućanstava u Hrvatskoj", u kojem se na osnovi podataka iz Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (AFPK) analiziraju glavne komponente i distribucija neto imovine kućanstava u Hrvatskoj, uzimajući u obzir različite sociodemografske karakteristike kućanstava.
Osnovna su tematska područja rada Igora Jemrića i Igete Vrbanc, uz detaljni metodološki prikaz provođenja Ankete, financijska i nefinancijska imovina kućanstava, financijske obveze kućanstava, kao i njihova distribucija s obzirom na zaposlenost, dohodak i druge karakteristike kućanstava. Jednako tako u ovom se radu daju i usporedbe financijske pozicije hrvatskih kućanstava s onima u europodručju i pojedinim usporedivim zemljama Srednje i Istočne Europe.
Autori u svom radu ističu da mikropodaci prikupljeni Anketom o financijama i potrošnji kućanstava provedenom u RH 2017., za razliku od agregatnih pokazatelja raspoloživih do sada , daju iscrpnu sliku o strukturi zaduženosti i izloženosti kućanstava financijskom pritisku. Oni omogućavaju uvid u raspodjelu duga među kućanstvima, strukturiranog prema različitim kriterijima (npr. prema razini dohotka ili neto imovine), a nakon nekoliko provedenih anketa mogu pokazati i kako se ta raspodjela mijenja tijekom vremena. Nadalje, podaci iz ankete mogu pružiti uvid u izloženost pojedinih kućanstva različitim rizicima koji proizlaze iz različite likvidnosti imovine i obveza, ili iz njihove osjetljivosti na promjene valutnog tečaja ili kamatnih stopa.
Osim informacija o zaduženosti i imovini, Anketa daje informacije i o sklonosti kućanstava štednji, onoj za "crne dane" i onoj za razdoblje nakon umirovljenja.
Rezultati Ankete pokazali su, između ostalog, da realna imovina (što uključuje glavnu stambenu jedinicu i ostale stambene jedinice, vozila, dragocjenosti te imovinu od samozapošljavanja) čini dominantan dio bogatstva kućanstava u RH, čak 96,5 posto, dok je udio financijske imovine (depozita, uzajamnih fondova, dionica, obveznica, gotovine itd.) u ukupnoj vrijednosti imovine samo 3,5 posto. Pritom 94 posto kućanstava posjeduje realnu, a 81,9 posto financijsku imovinu. Najveći dio realne imovine otpada na glavnu stambenu jedinicu (75,4 posto ukupne vrijednosti realne imovine), dok su depoziti najveća pojedinačna komponenta financijske imovine (68 posto ukupne vrijednosti financijske imovine). Radi usporedbe, procjena stope posjedovanja realne imovine u europodručju bila je nešto niža i iznosila je 91,2 posto, a procjena stope posjedovanja za financijsku imovinu bila je viša i iznosila je 97,7 posto.
Nadalje, procjena medijana – a medijan je vrijednost koja distribuciju kućanstava dijeli na pola tako da se jedna polovina nalazi ispod, a druga iznad medijana – realne imovine znatno je veća, 69.800 eura, nego procjena medijana financijske imovine, koja iznosi 500 eura. U skladu s time polovina građana ima financijsku imovinu u vrijednosti do 500 eura, a polovina iznad 500 eura. Potrebno je kazati, međutim, da autori naglašavaju kako su građani u anketi vjerojatno "podcijenili" vrijednost financijske imovine. U tom smislu navode kako je empirijski općenito potvrđena činjenica da postoji izrazita nesklonost ispitanika svih anketa vezanih uz financije i imovinu "priznavanju" pravih vrijednosti svih kategorija imovine u njihovu posjedu.
Vrijednost procjene medijana realne imovine u europodručju iznosila je, pak, 131.000 eura, te je bila gotovo dvostruko veća od procjene medijana u Hrvatskoj. Procjena medijana financijske imovine iznosila je 10.300 eura i bila je znatno veća od onog u Hrvatskoj (500 eura). U Mađarskoj je taj medijan procijenjen na 1100 eura, u Sloveniji na 1400 eura, u Slovačkoj na 2800 eura, te u Poljskoj na 3700 eura. Kad se promatra samo za Hrvatsku najznačajnija kategorija financijske imovine – depoziti, i tu je medijan za RH (u iznosu od 300 eura) niži i od medijana za europodručje (6100 eura) i od medijana za zemlje odabrane za usporedbu – u Mađarskoj je taj medijan procijenjen na 900 eura, u Sloveniji na 1000 eura, u Slovačkoj na 2000 eura te u Poljskoj na 2800 eura.
Razina zaduženosti hrvatskih kućanstava relativno je niska, pokazala je anketa, s obzirom na to da 59,3 posto kućanstava ne posjeduje nikakav dug, a opterećenje dugom hrvatskih kućanstava ispod je prosjeka za europodručje. Predočeni pokazatelji, ističu autori, možda ne jednoznačno, ali predominantno upućuju na manju razinu financijske ranjivosti u Hrvatskoj od one u europodručju. Na primjer, procjena medijana omjera duga i dohotka u europodručju znatno je veća nego u Hrvatskoj, baš kao i procjena medijana omjera duga i imovine, što upućuje na to da su, u prosjeku, hrvatska kućanstva manje zadužena nego kućanstva u europodručju. Nadalje, procjena medijana omjera kredita i vrijednosti glavne stambene jedinice kućanstva također pokazuje manju ranjivost u Hrvatskoj. S druge strane, kad je u pitanju opterećenje servisiranjem tog duga, pokazatelji za Hrvatsku nešto su nepovoljniji od onih za europodručje (ako se promatraju kućanstva s otplatama duga), što se može, između ostalog, tumačiti kraćom prosječnom ročnošću kredita.
U radu su autori prikazali i Ginijev koeficijent za realnu i financijsku imovinu, koji je nešto manji u odnosu na prethodni rad Marine Kunovac zbog različite metodologije izračuna indeksa. Ginijev je koeficijent statistička mjera za prikazivanje dohodovnih ili imovinskih nejednakosti, s tim da je u radu Marine Kunovac metoda izračuna uzimala u obzir sve građane neovisno o tome imaju li određenu vrstu imovine, a u radu Igora Jemrića i Igete Vrbanc metoda izračuna u obzir je uzimala samo one građane koji imaju određenu vrstu imovine.
Napominjemo i kako je Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena u Republici Hrvatskoj 2017. prvi rad koji se objavljuje u okviru nove povremene publikacije HNB-a namijenjene široj i stručnoj javnosti, pod nazivom "Statistička i metodološka istraživanja" (engl. Statistical and Methodological Papers). U njoj će se objavljivati radovi zaposlenika Banke i vanjskih autora temeljeni na statističkim istraživanjima, primjerice anketama, kao i stručni radovi o metodološkim temama od interesa za središnju banku.
Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena u Republici Hrvatskoj 2017.