77. Ekonomska radionica HNB-a: Makrobonitetne mjere usmjerene na korisnike kredita

Objavljeno: 28.1.2026.
77. Ekonomska radionica HNB-a: Makrobonitetne mjere usmjerene na korisnike kredita

Lana Ivičić, glavna savjetnica iz Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost, predstavila je danas na 77. Ekonomskoj radionici Hrvatske narodne banke svoj rad u nastajanju "Makrobonitetne mjere usmjerene na korisnike kredita".

U radu se navodi kako mjere usmjerene na korisnike kredita su ključan alat makrobonitetne politike kojim se ograničava prekomjerno zaduživanje kućanstava i ublažava nakupljanje sistemskih rizika povezanih s kreditnim ciklusom. Empirijska istraživanja potvrđuju da prekomjeran rast zaduženosti kućanstava povećava vjerojatnost bankovnih kriza jer povećava njihovu osjetljivost na promjene makroekonomskih uvjeta. Mjerama usmjerenima na korisnike kredita izravno se ograničava iznos kredita koji kreditne institucije mogu odobriti u ovisnosti o dohotku dužnika ili vrijednosti imovine u zalogu, ili trajanje kreditnog odnosa, a njihova je primjena postala sve raširenija nakon globalne financijske krize. Najčešće se primjenjuju radi ublažavanja sistemskih rizika povezanih s kreditiranjem kućanstava i tržištem nekretnina. 

Uloga ovih mjera u očuvanju financijske stabilnosti je dvostruka: izravno smanjuju rizike povezane s prekomjernim rastom kredita jer pojedinim kategorijama dužnika ograničavaju pristup novom kreditiranju te neizravno povećavaju otpornost na negativne šokove kućanstava i kreditnih institucija. U praksi se sve češće uvode kao trajni strukturni element makrobonitetnog okvira, a ne samo kao protuciklički alat.

Istraživanja učinkovitosti ovih mjera pokazuje da imaju jasne i mjerljive učinke na financijsku stabilnost, osobito kada se primjenjuju u kombinaciji. S druge strane, njihov utjecaj na tržište nekretnina ostaje dvojben, iako su pojedina istraživanja utvrdila da u srednjem roku mogu utjecati na usporavanje rasta cijena. Pojedina istraživanja upozoravaju i na moguće negativne učinke na gospodarski rast i nejednakosti, ovisno o kalibraciji mjera i fazi financijskog ciklusa. Ipak, ti su troškovi u srednjem roku uglavnom kompenzirani smanjenjem rizičnosti rasta. 

 
"Iskustva brojnih zemalja i rezultati dosadašnjih istraživanja potvrđuju učinkovitost mjera usmjerenih na korisnike kredita u ograničavanju kreditne ekspanzije i smanjenju sistemskih rizika, osobito u uzlaznoj fazi financijskog ciklusa. Njihova primjena stoga bi trebala biti prvenstveno preventivna i usmjerena na sprječavanje prekomjernog gomilanja rizika tijekom ekspanzije. Iako ove mjere mogu nositi i određene društvene i ekonomske troškove, oni se mogu smanjiti pravodobnom primjenom i pažljivom kalibracijom mjera, čime se postiže ravnoteža između očuvanja financijske stabilnosti i dostupnosti financiranja", zaključuje autorica Lana Ivičić.