"Nakon tri godine razmjerno snažnog rasta, povoljna gospodarska kretanja u Hrvatskoj nastavila su se i u prvoj polovini 2024. godine. To je od posebne važnosti ako se rast sagleda u kontekstu nepovoljnih kretanja u vanjskom okružju, slabog rasta u glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, geopolitičke nestabilnosti i još uvijek razmjerno restriktivnim karakterom monetarne politike. U skladu s time nastavio se i proces ekonomske konvergencije, pri čemu je Hrvatska od 60 posto prosjeka Europske unije u 2014., mjereno paritetom kupovne moći, na kraju 2023. dosegla 76 posto prosjeka EU", istaknuo je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, u uvodnom govoru na konferenciji "Budućnost investiranja" na Rochester Institute of Technologyju (RIT), u organizaciji medijske kuće Bloomberg Adria. Rast hrvatskoga gospodarstva, naglasio je guverner HNB-a, nastavlja biti među najsnažnijima u EU i u europodručju te znatno brži od prosjeka EU i EA, gdje je ekonomska aktivnost u prvoj polovini 2024. osnažila, ali je je dalje razmjerno potisnuta.

Prema njegovim riječima, u HNB-ovoj projekciji iz rujna očekivalo se da bi godišnja stopa rasta u cijeloj 2024. mogla ubrzati na 3,6 posto, s prošlogodišnjih 3,3 posto, poglavito zbog snažne domaće potražnje, podržane povoljnim kretanjima na tržištu rada, odnosno rastom realnih plaća i zaposlenosti. U međuvremenu, ustvrdio je Vujčić, pristigli podaci, koji uključuju reviziju povijesne serije BDP-a te visokofrekventne pokazatelje za treće tromjesečje, upućuju da prevladavaju pozitivni rizici, odnosno da bi rast u 2024. mogao biti nešto snažniji.

"Usvajanje eura je, između ostalog, povoljno utjecalo i na troškove zaduživanja Hrvatske pa je tako trošak zaduživanja ušao u raspon za europske zemlje s 'A' rejtingom još početkom 2023. Pritom ne treba previdjeti činjenicu da se kupovna moć građana oporavila ako se gleda rast realnih plaća, nakon smanjenja realnih plaća u 2022. U usporedbi sa 2019., najviše je, relativno gledano, porasla kupovna moć najnižih plaća", kazao je guverner.