Komentari statističkih objava, kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva, prestali su se objavljivati u kolovozu 2023. Umjesto njih objavljuju se Statistička priopćenja.
Komentar platne bilance i međunarodnih ulaganja za četvrto tromjesečje 2016.
Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednjem je tromjesečju 2016. ostvaren manjak u iznosu od 0,5 mlrd. EUR, što je za 0,2 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Povećanju manjka najviše je pridonijelo pogoršanje salda na računu primarnog dohotka (za 0,2 mlrd. EUR), što se uglavnom odnosi na veće rashode od izravnih ulaganja (tj. veću dobit domaćih poslovnih subjekata u vlasništvu nerezidenata). Bolji poslovni rezultati vidljivi su u velikom broju djelatnosti, najviše u financijskoj djelatnosti, proizvodnji nafte i naftnih derivata te farmaceutskoj industriji. Istodobno su poboljšani i poslovni rezultati rezidenata po osnovi njihovih ulaganja u inozemstvo. Vrlo blago povećao se i manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom, unatoč bržem rastu robnog izvoza (7,1%) od uvoza (5,1%), dok se višak u međunarodnoj razmjeni usluga povećao. Pritom su se snažnim rastom istaknuli neto prihodi od telekomunikacijskih, računalnih i informacijskih usluga, dok su se neto prihodi od turizma neznatno smanjili zbog razmjerno snažnog rasta turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu. Nepovoljno je na saldo tekućeg računa djelovalo blago smanjenje viška na računu sekundarnog dohotka zbog nešto većih uplata u proračun EU-a. S druge strane, korištenje sredstava iz fondova EU-a tekuće i kapitalne prirode tek se neznatno povećalo.
Slika 1. Platna bilanca
a) Tekući i kapitalni račun | b) Financijski račun |
1 Pomični prosjek četiriju tromjesečja
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB
Na financijskom računu platne bilance u posljednjem tromjesečju 2016. zabilježen je neto priljev kapitala (povećanje neto inozemnih obveza) od 0,4 mlrd. EUR, što je znatno više nego u istom razdoblju prethodne godine. Promatrano prema vrsti ulaganja, priljev kapitala ostvaren je uglavnom na računu ostalih ulaganja (koja obuhvaćaju promjenu inozemne imovine i obveza domaćih sektora po osnovi kredita, trgovinskih kredita te valute i depozita), i to u iznosu od 1,1 mlrd. EUR. Njega je odredilo snažno smanjenje inozemne imovine poslovnih banaka (1,6 mlrd. EUR), pri čemu je malo više od polovine tog iznosa (0,9 mlrd. EUR) središnja banka kroz devizne intervencije otkupila od poslovnih banaka, što je rezultiralo rastom međunarodnih pričuva. Po osnovi izravnih ulaganja također je ostvaren porast neto obveza od 0,4 mlrd. EUR, većinom po osnovi zadržane dobiti subjekata u stranom vlasništvu te zaduživanja kod vlasnički povezanih poduzeća u inozemstvu. Izravna vlasnička ulaganja bila su i dalje izrazito skromna, a uglavnom su se odnosila na ulaganja u nekretnine, smještajne kapacitete te informacijsku uslužnu djelatnost. Na računu portfeljnih ulaganja neto obveze smanjene su za 0,7 mlrd. EUR, i to najviše zbog transakcija na sekundarnom tržištu (domaći institucionalni ulagači otkupili su od stranih investitora dio euroobveznica RH), čime se istodobno smanjio inozemni dug središnje države. Osim toga, porasla su i ulaganja domaćih sektora u inozemne dužničke vrijednosne papire. Bruto međunarodne pričuve porasle su za 0,4 mlrd. EUR, najviše zahvaljujući deviznim intervencijama središnje banke, dok je na njih nepovoljno djelovalo povlačenje depozita države kod središnje banke te zatvaranje dijela obratnih repo poslova (u istom su iznosu smanjene i inozemne obveze HNB-a zabilježene na računu ostalih ulaganja). Isključi li se promjena bruto međunarodnih pričuva i obveza HNB-a, neto financijske obveze prema inozemstvu u posljednjem su se tromjesečju 2016. povećale za 1,1 mlrd. EUR, za razliku od njihova smanjenja za 0,4 mlrd. EUR u istom razdoblju prethodne godine.
Iako su opisane transakcije na financijskom računu platne bilance djelovale u smjeru rasta ukupnih neto obveza, stanje neto međunarodnih ulaganja poboljšalo se u posljednjem tromjesečju 2016. za 0,6 mlrd. EUR, zahvaljujući vrijednosnom usklađivanju imovine i obveza (tečajne, cjenovne i druge prilagodbe koje nisu obuhvaćene statistikom platne bilance). Na kraju se godine stanje neto međunarodnih ulaganja smanjilo na –32,3 mlrd. EUR, čime se nastavio višegodišnji trend smanjivanja vanjskih neravnoteža.
Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)
Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.
Izvor: HNB
Promatraju li se ostvarenja u cijeloj 2016. godini, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance iznosio je 3,7% BDP-a, nakon 5,5% BDP-a u 2015. To je smanjenje isključivo posljedica baznog učinka konverzije kredita u švicarskim francima (ocijenjenog na približno 2% BDP-a), koji je u 2015. godini utjecao na pogoršanje poslovnih rezultata poslovnih banaka u stranom vlasništvu i time pridonio snažnom rastu viška na tekućem računu. Također, odljevi na financijskom računu u 2016. bili su manji nego u prethodnoj godini, a stanje međunarodnih ulaganja nastavilo se poboljšavati zahvaljujući razduživanju, s –77,4% BDP-a na kraju 2015. na –71,0% BDP-a na kraju 2016. godine.
Tablica 1. Platna bilanca
1 Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a (ulaganje jednog dijela pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnim povećanjem imovine i obveza HNB-a u jednakom iznosu).
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB
Revizije podataka
Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja prema uobičajenoj su praksi revidirani na temelju naknadno dostupnih informacija. Osim toga, radi usklađivanja statistike platne bilance sa standardima EU-a, za razdoblja od prvog tromjesečja 2014. provedena je revizija vrijednosti prihoda i rashoda na računu robe umanjenjem vrijednosti uvoza i izvoza preuzetih iz statistike robne razmjene DZS-a za dio prekograničnog prelaska robe kod kojega ne dolazi do promjene vlasništva između rezidenta i nerezidenta, a koji DZS nije već isključio iz statistike robne razmjene (vidi priopćenje).
Detaljni podaci platne bilance.
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja.