U Hrvatskoj narodnoj banci konstruiran je novi indikator tjedne ekonomske aktivnosti (TEA) koji se pokazao korisnim u svrhu praćenja promjena u realnoj aktivnosti na tjednoj razini kao i u kontekstu potrebe za češćom procjenom tekuće stope promjene BDP-a
U novom HNBlogu "Praćenje BDP-a tijekom pandemije" čiji su autori Davor Kunovac, direktor Direkcije za modeliranje u Sektoru istraživanja HNB-a, Karlo Kotarac, savjetnik u Direkciji za modeliranje i Lucija Fioretti, pripravnica u Direkciji za modeliranje objašnjen je novi kompozitni Tjedni indikator ekonomske aktivnosti za Hrvatsku, konstruiran na temelju dinamike osam tjednih i četiriju mjesečnih indikatora. Od niza testiranih serija podataka najkorisnijima su se pritom, ističu autori, pokazali podaci Porezne uprave o fiskalizaciji, podaci o pretragama pojedinih ključnih riječi s pomoću Googlea, potrošnji električne energije i zagađenosti zraka dušikovim dioksidom (NO2) te podaci MUP-a o prometu na graničnim prijelazima.
Indikator TEA pokazuje da je ekonomska aktivnost u 2020. dosegnula dno već sredinom travnja, gotovo odmah nakon izbijanja pandemije i uvođenja epidemioloških mjera, pri čemu najviša procijenjena stopa pada na tjednoj razini premašuje 20 posto. Nakon toga počinje oporavak gospodarske aktivnosti, koji je u prvo vrijeme vrlo brz pa je do konca drugog tromjesečja ekonomska aktivnost već nadoknadila polovicu inicijalnoga gubitka. Usporavanje tempa oporavka u trećem i četvrtom tromjesečju zadržalo je ekonomsku aktivnost krajem 2020. godine na razini koja je otprilike za sedam posto niža od istog razdoblja 2019. Novi tjedni indikator upućuje na nastavak sličnih kretanja i u 2021. i postupan oporavak ekonomske aktivnosti s približavanjem kraja veljače, do kada postoje dostupni podaci. Po dolasku podataka za ožujak autori očekuju da će se taj oporavak ubrzati zbog popuštanja restrikcija vezanih uz određene uslužne djelatnosti, a godišnju stopu rasta pospješit će i "bazni učinak" vezan uz početak pandemije i pad svih relevantnih pokazatelja u ožujku 2020. godine. Sve to ide u prilog očekivanjima povoljnijih kretanja gospodarske aktivnosti na godišnjoj razini u ožujku, što bi, naposljetku, moglo rezultirati manjim padom BDP-a u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na pad zabilježen u posljednjem tromjesečju prethodne godine.
Više pročitajte u novom HNBlogu "Praćenje BDP-a tijekom pandemije".