Uobičajeno praćenje "tekuće gospodarske aktivnosti", u smislu ocjene dinamike BDP-a u trenutačnom (ili prošlom) tromjesečju, pokazalo se posebno izazovnim tijekom pandemije uzrokovane koronavirusom. Standardni mjesečni indikatori koji pomažu pri ocjeni još neobjavljene stope promjene BDP-a, poput industrijske proizvodnje ili trgovine na malo, u 2020. godini uglavnom gube svoja inače dobra prognostička svojstva. Osim toga, tijekom pandemije, zbog čestih promjena epidemiološke situacije i restriktivnosti mjera uvedenih u Hrvatskoj i inozemstvu, ekonomska aktivnost bila je podložna snažnim i čestim "lomovima". Iz tog je razloga procjene tekuće ekonomske aktivnosti bilo potrebno ažurirati češće u odnosu na uobičajenu mjesečnu ili tromjesečnu dinamiku. U Hrvatskoj narodnoj banci stoga je konstruiran novi indikator tjedne ekonomske aktivnosti (TEA) na temelju dinamike niza vrlo frekventnih podataka. Indikator TEA pokazao se korisnim u svrhu praćenja promjena u realnoj aktivnosti na tjednoj razini kao i u kontekstu potrebe za češćom procjenom tekuće stope promjene BDP-a.
Što je nowcasting i zašto nam trebaju novi modeli za praćenje gospodarske aktivnosti?
Slika 1. Godišnja stopa rasta BDP-a i njezina procjena zasnovana na povezanosti BDP-a s industrijskom proizvodnjom i trgovinom na malo
Tromjesečni podaci o BDP-u obično su dostupni s relativno velikim vremenskim odmakom, a to otežava ocjenu trenutačnog stanja gospodarstva i izradu dugoročnih projekcija. Državni zavod za statistiku objavljuje prvu procjenu BDP-a tek dva mjeseca nakon isteka tromjesečja, što je jedan od većih pomaka među zemljama članicama EU-a. Stoga ekonomisti izrađuju tzv. brze procjene ili nowcasting BDP-a na osnovi dostupnih mjesečnih indikatora, poput industrijske proizvodnje ili trgovine na malo. Slika 1. tako ilustrira da se godišnja stopa rasta realnog BDP-a do početka pandemije zaista mogla dobro aproksimirati dinamikom dostupnih mjesečnih indikatora. No u posljednja tri tromjesečja prognostička sposobnost tih indikatora pri ocjeni BDP-a slabi i oni ne mogu samostalno opisati dubinu trenutačne recesije. Jedan od ključnih uzroka slabije korelacije između BDP-a i standardnih mjesečnih indikatora nalazimo u asimetričnom utjecaju pandemije na dio uslužnih u odnosu na neke druge djelatnosti, primjerice prerađivačku industriju, trgovinu ili građevinarstvo. Tako je npr. trgovina na malo prije bila uobičajeno dobar indikator dinamike osobne potrošnje pa stoga i BDP-a. No tijekom pandemije promet u trgovini razmjerno se brzo oporavio nakon inicijalnoga snažnog pada, za razliku od drugih sastavnica potrošnje, u prvom redu vezanih uz djelatnosti pružanja smještaja i usluga u ugostiteljstvu, koje su i dalje znatno ispod pretpandemijske razine.
Osim gubitka korelacije standardnih mjesečnih indikatora i tromjesečnog BDP-a, postojeći modeli za brzu procjenu pokazali su tijekom pandemije i dodatni nedostatak. Zbog čestih promjena epidemiološke situacije i restriktivnosti uvedenih mjera ocjene tekuće realne aktivnosti bilo je potrebno ažurirati češće u odnosu na uobičajenu mjesečnu ili tromjesečnu dinamiku. Prošlotjedne su ocjene ekonomskih kretanja s promjenom epidemiološke situacije, naime, često prestajale biti relevantne i postojala je potreba za ponovnom evaluacijom ekonomske aktivnosti na tjednoj razini. Zbog svega navedenog bilo je potrebno razviti nove modele za praćenje realne aktivnosti, utemeljene na ažurnijim varijablama, koje su raspoložive na višoj frekvenciji, a mogu opisati kretanje ekonomske aktivnosti.
Dostupni visokofrekventni indikatori realne aktivnosti za Hrvatsku
Kompozitni Tjedni indikator ekonomske aktivnosti za Hrvatsku (TEA) konstruirali smo na temelju dinamike osam tjednih i četiriju mjesečnih indikatora prikazanih u Tablici 1. Najvažniji kriterij pri odabiru tjednih indikatora bila je njihova korelacija s dinamikom tromjesečnog BDP-a, posebice tijekom trajanja pandemije. Od niza testiranih serija podataka najkorisnijima su se pritom pokazali podaci Porezne uprave o fiskalizaciji, podaci o pretragama pojedinih ključnih riječi s pomoću Googlea, potrošnji električne energije i zagađenosti zraka dušikovim dioksidom (NO2) te podaci MUP-a o prometu na graničnim prijelazima.
Tablica 1. Indikatori upotrijebljeni za konstrukciju kompozitnog indikatora TEA
Porezna uprava vrlo je brzo nakon izbijanja pandemije započela s tjednim izvještavanjem o broju i vrijednosti računa u sustavu fiskalizacije koji opisuju kretanje prihoda od PDV-a, ali ujedno daju brzi uvid u učinke epidemioloških mjera na potrošnju. Pritom, uz agregirane podatke o fiskaliziranim računima u svim djelatnostima, posebno su važni pokazatelji za trgovinu te ugostiteljstvo i smještaj, koji su bili izrazito pogođeni u pandemiji. Uključivanje tih podataka u indikator TEA daje odgovor na navedene probleme gubitka korelacije BDP-a i uobičajenih pokazatelja, poput trgovine na malo, tijekom pandemije. Nadalje, javno dostupni podaci o pretraživanjima korisnika tražilice Google također mogu pomoći pri procjeni gospodarske aktivnosti. Popularnost određenih specifičnih upita ili nekih među tisuću predefiniranih kategorija[1] koje sjedinjuju veći broj srodnih upita može biti povezana s kretanjima na tržištu rada te aktivnostima poput putovanja ili odlazaka u kina i restorane te općenito može biti dobar indikator ekonomskih učinaka epidemioloških mjera.[2] Provedena analiza upućuje na kategorije "putovanja" i "društvena zbivanja (noćni izlasci, kina, kazališta, sportska događanja...)" kao najkorisnije u svrhu praćenja kretanja BDP-a na tjednoj razini. Potrošnja električne energije dobar je indikator intenziteta ukupne ekonomske aktivnosti na vrlo visokoj razini i dobro signalizira snažne i nagle promjene u uobičajenom funkcioniranju gospodarstva. Koncentracija dušikova dioksida u zraku povezana je s izgaranjem fosilnih goriva i stoga je dobar visokofrekventni indikator intenziteta prometa i industrije. Konačno, podaci MUP-a o prometu na graničnim prijelazima pružaju informaciju o dolascima stranih turista, odnosno broju stranaca koji ulaze u RH, kao i o broju kamiona na graničnim prijelazima, koji je povezan s prometom i razmjenom dobara.
Odabrani tjedni indikatori pokazali su se uspješnima u detekciji snažnih i čestih promjena u realnoj aktivnosti kakve su bilježene tijekom 2020. godine. No oslanjanje isključivo na indikatore koji su vrlo snažno reagirali tijekom pandemije može unijeti određenu pristranost tjednog indikatora realne aktivnosti "nadolje" i stoga je pri njegovoj konstrukciji važno u obzir uzeti i neke standardne mjesečne indikatore koji su u prethodnim razdobljima bili dobro korelirani s rastom BDP-a. Uz već spomenute industrijsku proizvodnju i trgovinu na malo, zbog svoje rane dostupnosti i visoke korelacije s BDP-om, upotrijebljeni su i mjesečni podaci o broju osiguranika HZMO-a i Economic sentiment indicator za Hrvatsku.
Tjedni indikator ekonomske aktivnosti za Hrvatsku (TEA)
Slika 2. Indikator TEA i ostvarenja BDP-a
Tjedni indikator ekonomske aktivnosti TEA konstruirali smo u dva koraka. U prvom smo koraku, koristeći se tzv. analizom glavnih komponenata (engl. Principal Components Analysis, PCA), saželi zajedničku dinamiku svih serija iz Tablice 1. u obliku jedinstvenog indikatora na tjednoj frekvenciji.[3] U drugom smo koraku konstruirali indikator TEA na temelju jednostavne linearne veze između tromjesečnog BDP-a i tjednog indikatora konstruiranog na temelju podataka iz Tablice 1.
Slika 2. uspoređuje godišnju stopu rasta tromjesečnog BDP-a (crveno) s indikatorom TEA na tjednoj (sivo) i tromjesečnoj (plavo) frekvenciji, koja je konstruirana s pomoću 13-tjednih pomičnih prosjeka. Pomični prosjeci na kraju svakog tromjesečja vrlo blisko prate ostvarene stope promjene BDP-a u tom tromjesečju, što upućuje na vjerodostojnost indikatora TEA pri praćenju dinamike realne aktivnosti na tjednoj razini, posebice njezinih snažnih i naglih promjena tijekom pandemije. Indikator TEA tako pokazuje da je ekonomska aktivnost dosegnula dno već sredinom travnja, gotovo odmah nakon izbijanja pandemije i uvođenja epidemioloških mjera, pri čemu najviša procijenjena stopa pada na tjednoj razini premašuje 20 posto. Nakon toga počinje oporavak gospodarske aktivnosti, koji je u prvo vrijeme vrlo brz pa je do konca drugog tromjesečja ekonomska aktivnost već nadoknadila polovicu inicijalnoga gubitka. Usporavanje tempa oporavka u trećem i četvrtom tromjesečju zadržalo je ekonomsku aktivnost krajem 2020. godine na razini koja je otprilike za 7% niža od istog razdoblja 2019. godine. Novi tjedni indikator upućuje na nastavak sličnih kretanja i u 2021. godini i postupan oporavak ekonomske aktivnosti s približavanjem kraja veljače do kada imamo dostupne podatke. Po dolasku podataka za ožujak očekujemo da će se taj oporavak ubrzati zbog popuštanja restrikcija vezanih uz određene uslužne djelatnosti, a godišnju stopu rasta pogurat će i "bazni učinak" vezan uz početak pandemije i pad svih relevantnih pokazatelja u ožujku 2020. godine. Sve ovo ide u prilog očekivanjima povoljnijih kretanja gospodarske aktivnosti na godišnjoj razini u ožujku, što bi, naposljetku, moglo rezultirati manjim padom BDP-a u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na pad zabilježen u posljednjem tromjesečju prethodne godine.
-
https://github.com/pat310/google-trends-api/wiki/Google-Trends-Categories ↑
-
Vidi npr. Woloszko, N. (2020.): Tracking activity in real time with Google Trends. ↑
-
Konstrukcija ovog indikatora zasniva se na istodobnoj primjeni mjesečnih i tjednih podataka i stoga je povezana s određenim tehničkim izazovima jer su mjesečni podaci dostupni nekoliko tjedana kasnije u odnosu na tjedne. Problem "nedostajućih podataka" razriješili smo uz pomoć tzv. iterativnog EM (eng. expectation maximization) algoritma. ↑