Protuciklički zaštitni sloj kapitala varijabilni je makrobonitetni kapitalni zahtjev kojim se nastoji ublažiti procikličnost bankovnoga kreditiranja i tako smanjiti rizike za stabilnost financijskog sustava.
Tijekom uzlazne faze financijskog ciklusa raste i izloženost cikličkim sistemskim rizicima, koji obično postanu vidljivi tek kada se ciklus preokrene. Izgradnja protucikličkoga zaštitnog sloja u uzlaznoj fazi ciklusa osigurava pravodobno izdvajanje dodatnoga kapitala koji tijekom silazne faze ciklusa ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize olakšava kreditnim institucijama apsorpciju gubitaka i očuvanje kreditne aktivnosti.
Protuciklički zaštitni sloj kapitala ZS (pck) uređuje se člancima od 118. do 128. Zakona o kreditnim institucijama u rasponu između 0% i 2,5%. HNB tromjesečno procjenjuje cikličke sistemske rizike i utvrđuje potrebnu stopu za ZS (pck). Od 30. lipnja 2024. protuciklički zaštitni sloj primjenjuje se sa stopom od 1,5%, a priopćenjem od 30. rujna 2025. najavljeno je njezino povećanje na 2%., s planiranom primjenom od 1. siječnja 2027.
Pregled odluka o visini stope protucikličkoga zaštitnog sloja
| Datum donošenja odluke | Datum stupanja na snagu | Visina stope | |
|---|---|---|---|
| 19.1.2015. | 1.1.2016. | 0 % | |
| 28.3.2022. | 31.3.2023. | 0,5 % | |
| 15.12.2022. | 31.12.2023. | 1,0 % | |
| 30.6.2023. | 30.6.2024. | 1,5 % | |
| 5.12.2025. | 1.1.2027. | 2,0 % | U najavi |
Stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 2,0% primjerena je za očuvanje otpornosti bankovnog sustava
Domaći financijski ciklus i nadalje je u fazi ekspanzije, što se očituje u izraženoj kreditnoj aktivnosti banaka i nastavku ubrzavanja rasta cijena stambenih nekretnina pa jačaju i cikličke ranjivosti. U takvim okolnostima povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 1,5% na 2,0%, koje je najavljeno u rujnu, a s početkom primjene od 1. siječnja 2027., ocjenjuje se primjerenim za očuvanje otpornosti bankovnog sustava u slučaju materijalizacije cikličkih sistemskih rizika. Relevantne informacije u skladu s člancima 119. i 123. Zakona o kreditnim institucijama objavljuju se u nastavku teksta.
Krediti stanovništvu nastavili su snažno rasti, uz godišnju stopu rasta od 12,9% u listopadu 2025. (na osnovi transakcija). Njihov rast ponajprije odražava daljnje povećavanje stambenih kredita, koji su u listopadu 2025. porasli za 14,8% na godišnjoj razini, dok se rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio na 12,2%. Pritom je u drugoj polovini godine primjetljivo postupno slabljenje zamaha kreditiranja stanovništva, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, što se u najvećoj mjeri može objasniti početkom primjene makrobonitetnih ograničenja kriterija kreditiranja. Kreditiranje nefinancijskih poduzeća stabiliziralo se na visokoj razini, uz godišnju stopu rasta od 13,2% u listopadu, no i kod poduzeća u drugoj je polovini 2025. vidljivo usporavanje zamaha kreditne aktivnosti. Godišnja stopa rasta cijena stambenih nekretnina na domaćem tržištu ubrzala se na 13,2% u drugom tromjesečju 2025., a to je više nego u prethodnoj godini te brže nego u većini država članica EU-a.
Opisana kretanja odrazila su se na rast pokazatelja cikličkoga sistemskog rizika, te su pokazatelji kreditnog jaza za Republiku Hrvatsku (Slika 1.) i kompozitnog indikatora cikličkoga sistemskog rizika (Slika 2.) dodatno povišeni. Kompozitni indikator, koji ujedinjuje širi skup pokazatelja financijskog ciklusa, u drugom je tromjesečju 2025. premašio povijesno najvišu vrijednost iz razdoblja prije svjetske financijske krize. Povišena vrijednost kompozitnog indikatora u drugom tromjesečju 2025. odražava visoke stope rasta kredita i povećanje zaduženosti u okružju niskih kamatnih stopa, koje upućuju na moguće podcjenjivanje kreditnog rizika i drugih rizika. Snažan rast domaće potražnje povezan sa snažnom kreditnom aktivnosti i slabljenje domaće konkurentnosti istodobno su produbili manjak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance. Rast kredita odrazio se i na povećanje relativne zaduženosti domaćega privatnog sektora, mjereno omjerom njihova duga i BDP-a (Tablica 1.).
HNB će i nadalje pozorno pratiti razvoj cikličkih ranjivosti u svjetlu domaćih i globalnih gospodarskih i financijskih kretanja te će po potrebi prilagođavati makrobonitetne mjere kako bi se osigurala njihova optimalna kombinacija, čime se pridonosi dugoročnoj stabilnosti financijskog sustava. Ovisno o okolnostima, to može uključivati daljnje povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala ako ciklički rizici dodatno porastu, ili njezino trenutačno djelomično ili potpuno otpuštanje, odnosno odustajanje od najavljenog povećanja u slučaju znatnog pogoršanja ekonomskih i financijskih uvjeta.
Tablica 1. Pokazatelji cikličkoga sistemskog rizika i povezane referentne stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za drugo tromjesečje 2025.
Napomena: Vrijednosti specifičnog omjera razlikuju se ovisno o definiciji kredita (48,4% za užu definiciju kredita, koja uključuje samo kredite domaćih banaka, i 62,0% za širu definiciju). Razlike u vrijednosti jaza proizlaze iz različitih definicija jaza (apsolutni se računa kao razlika, a relativni kao omjer ovih varijabla: omjera kredita i BDP-a te njegova trenda) i ocijenjenih vrijednosti statističkih trendova. Strelice označuju smjer promjene u odnosu na vrijednost pokazatelja i referentnih stopa iz prethodnog tromjesečja.
Izvor: HNB
Slika 1. Raspon pokazatelja kreditnog jaza i pripadajućih referentnih stopa ZS-a (pck)
Napomena: Lijevo su prikazani bazelski jaz (plava krivulja) i raspon vrijednosti 12 kreditnih jazova koji za Republiku Hrvatsku bolje ispunjavaju signalnu funkciju u odnosu na bazelski jaz. Crveno osjenčana područja označuju raspon apsolutnih jazova, a crno osjenčano odnosi se na relativne jazove. Desno je prikazan raspon visine stopa ZS-a (pck) kalibriran na osnovi jazova s lijevog panela. Plava iscrtkana krivulja odnosi se na kalibraciju na osnovi bazelskog jaza s lijevog panela. Podrobniji podaci o metodologiji primijenjenoj u procjeni kreditnih jazova prikazani su u Okviru 2. Unaprjeđenje metodologije utvrđivanja i kalibracije protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u Republici Hrvatskoj, Makroprudencijalna dijagnostika br. 16.
Izvor: HNB
Slika 2. Kompozitni indikator cikličkoga sistemskog rizika (ICSR) i pripadajući raspon referentnih stopa ZS-a (pck)
Napomena: Kratica KI odnosi se na kreditne institucije. Donja granica za kalibraciju stope ZS-a (pck) odabrana je tako da stopa postane pozitivna prije nego što pokazatelji uključeni u izračun ICSR-a (Slika 2.a.) dosegnu medijalnu razinu, a gornja je granica određena najvišim percentilima distribucije ICSR-a.
Izvor: HNB