Guverner Hrvatske narodne banke gostovao je u Dnevniku 2 Hrvatske radiotelevizije i razgovarao s voditeljem Dnevnika, Branimirom Farkašem.

Sa mnom u studiju je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Gospodine Vujčiću, dobra Vam večer, dobro došli u Dnevnik.

Dobra večer i Vama.

Čuli smo dobre vijesti iz Washingtona. No je li rast BDP-a ispod 2% dovoljan za hrvatsko gospodarstvo i održivost duga? Ako poraste kamata, postat će možda kritično.

Pa ja bih rekao da s tim svakako ne treba biti zadovoljan. To je u usporedbi s drugim zemljama Srednje i Istočne Europe relativno još uvijek niska stopa rasta BDP-a, ali ono što je dobro jest da je ova stopa rasta BDP-a, iako relativno niska, zdrava, odnosno temelji se na zdravim osnovama. Zbog čega? Zbog toga što je ona prije svega posljedica rasta izvoza, a ne više onoga što smo imali prije krize, rasta potrošnje temeljenog na povećanju duga. U ovom trenutku de facto, osim javnog duga, svi ostali dugovi padaju, i kućanstava i poduzeća, a opet imamo rast BDP-a.

Znači rast prvi put na zdravim osnovama?

Na zdravim osnovama, relativno nizak, ali ono što se može napraviti i mora napraviti, i što se očekuje od Hrvatske da napravi, jesu strukturne reforme kako bi se potencijalna stopa rasta BDP-a u idućim godinama ubrzala upravo zbog ovoga što ste i Vi rekli, zato što je razina javnog duga vrlo visoka.

Vlada je najavila reforme, najavljuju se reforme u zdravstvu, prodaja državne imovine. Produljenje radnog vijeka izaziva protivljenje sindikata. Jesu li to dobre mjere, je li to dobar put?

Apsolutno, strukturne reforme nemaju alternativu u Hrvatskoj. Već godinama to ponavljam. One i kasne i zbog toga imamo tako spor oporavak rasta bruto domaćeg proizvoda. Mi moramo te reforme provoditi, i to u svim sektorima. Znači tu govorimo od zdravstva, tržišta rada, obrazovanja, pravosuđa, efikasne državne administracije, kako bi Hrvatska u budućnosti postala bolja poslovna destinacija, atraktivnija za investicije i kako bi mogla povećati produktivnost i rast BDP-a.

Još smo u proceduri prekomjernog deficita. Može li Vlada smanjiti deficit ispod 3% i hoće li to onda povećati kreditni rejting i popraviti situaciju?

Po našim procjenama da, deficit će pasti ispod 3% ove godine i nastaviti padati. Međutim, da bismo izašli iz procedure prekomjernog deficita, imamo dvije stvari koje moramo napraviti: smanjenje deficita i smanjenje javnog duga, s time da bi se smanjenje javnog duga trebalo odvijati otprilike stopom od 1,5 postotnih poena BDP-a godišnje kako bismo mogli izaći iz te procedure. Za to nije dovoljno samo raditi na fiskalnoj strani, dapače ključna stvar je opet raditi na BDP-u, na povećanju stope rasta BDP-a jer će onda biti lakše i ostvariti tu potrebnu fiskalnu prilagodbu za izlazak iz EDP-a. To će onda pozitivno utjecati i na kreditni rejting. Ne treba očekivati međutim da će se kreditni rejting brzo poboljšavati. Znači njegova stabilizacija do kraja godine, pozitivni outlook bi već bio uspjeh, a mi smo u ovom trenutku dva razreda ispod investicijskog kreditnog rejtinga, tako da će trebati neko vrijeme da ga vratimo na razinu investicijskog.

Znači nema ni straha da u slučaju da izađemo iz procedure prekomjernog deficita to dovede do populističkih mjera i da se možda odustane od reformi za koje Vi tvrdite da su bitne?

To se iskreno nadam da ne. Često smo vidjeli da kad dođu dobre vijesti od rejting agencija ili bilo kako drugo da se onda odustaje od nekih stvari za koje se misli da su nepopularne. Ja mislim da većina strukturnih reformi uopće ne treba biti nepopularna. Dapače, deregulacija, omogućavanje veće konkurencije, bolje ponude potrošačima bit će nešto što će već u srednjem roku biti popularno.

Jačanje kune. Nije špica turističke sezone, zašto se to događa?

U ovom trenutku glavni razlog jačanja kune je taj što Hrvatska ima suficit u odnosima s inozemstvom. Znači više izvozimo nego što uvozimo u ovom trenutku i imamo priljev kapitala u Hrvatsku s jedne strane, a s druge strane polako počinje i ubrzavat će se priljev fondova EU-a, sredstava Europske unije na različite načine, kroz Europsku investicijsku banku, sada kroz strukturne fondove EU-a, i to će i dalje u budućnosti povećavati pritisak na aprecijaciju kune. Međutim, politika Hrvatske narodne banke ostaje dosljedna, stabilnost tečaja kune.

Moje zadnje pitanje. Imaju li banke prevelik utjecaj u Hrvatskoj? Makar, može se reći da to nije samo u Hrvatskoj i da je u Europi takav trend, međutim u Europi postoje neke mjere da se smanji njihov utjecaj posljednjih godina.

Pa posljednjih godina je bankarski sektor toliko snažno reguliran u odnosu na ono što je bio slučaj prije krize da se može reći da je to sada sektor s puno manje utjecaja, ako hoćete, nego što je bio nekada, odnosno on je puno manje dinamičan, ostvaruje puno manju profitabilnost nego što je nekada bio slučaj. U Hrvatskoj je taj sektor bio snažno reguliran od Hrvatske narodne banke i prije krize. Dapače, mi smo sad čak otpuštali našu regulaciju kako bismo omogućili da bankarski sektor može nastaviti kreditnu aktivnost i dobro je da početkom ove godine konačno vidimo rast kreditne aktivnosti u prvom kvartalu. Prerano je reći je li to navještaj trenda, ali to bi mogao biti navještaj preokreta trenda gdje ćemo vidjeti snažniji kreditni rast u budućnosti.

Nadamo se nastavku oporavka i daljnjim dobrim vijestima. Hvala Vam što ste bili gost Dnevnika.

Hvala Vama.