• Broj izdanja održivih dužničkih vrijednosnih papira i ulaganja u njih i nadalje raste, iako sporijim intenzitetom, a nove raščlambe prema valuti, dospijeću te fiksnoj i promjenjivoj kamatnoj stopi pružaju dublji uvid u to područje.
• Tranzicijski rizik i emisije ugljika u portfeljima financijskog sektora europodručja nastavili su se smanjivati, unatoč povećanju veličine portfelja.
• Pokazatelji fizičkog rizika naglašavaju sve veću važnost rizika povezanih s temperaturom i oborinama, uz znatne razlike među državama europodručja.

Europska središnja banka (ESB) objavila je posuvremenjene statističke pokazatelje povezane s klimatskim promjenama osmišljene kako bi se povećala sposobnost financijskog sektora da procijeni kretanja u području održivog financiranja te tranzicijske i fizičke rizike u vezi s klimatskim promjenama. Taj posuvremenjeni pristup uključuje napredne metodologije, nove skupove podataka i prilagodbe kako bi se uzeli u obzir učinci inflacije, čime se osigurava preciznije praćenje napora uloženih u dekarbonizaciju i sve veći utjecaj klimatskih nepogoda.

Pokazatelji održivog financiranja

Pokazatelji o izdanjima održivih dužničkih vrijednosnih papira i ulaganjima u njih u europodručju, koji su prvi put objavljeni u siječnju 2023., osmišljeni su kako bi se dobio sveobuhvatan uvid u sredstva prikupljena za potporu održivim projektima, a istodobno obuhvatila sve veća potražnja za takvim instrumentima kao oblikom ulaganja. Njima se povećava transparentnost za financijska tržišta i podupire uključivanje pitanja povezanih s klimatskim promjenama u ESB‑ovu monetarnu politiku, financijsku stabilnost i ekonomske analize.

Od njihova uvođenja ti su pokazatelji u više navrata posuvremenjeni kako bi se dobio bolji uvid u tržište održivog financiranja i kako bi bili korisniji tvorcima politika, sudionicima na tržištu i analitičarima.

Od studenoga 2023. podaci o održivim dužničkim vrijednosnim papirima objavljuju se za dvije razine osiguranja, a to su: (1) instrumenti za koje je izdano drugo mišljenje (engl. second party opinion, SPO) kojim se potvrđuju izdavateljeve tvrdnje o održivosti i (2) svi održivi instrumenti, odnosno instrumenti sa svim stupnjevima osiguranja, uključujući instrumente za koje samo izdavatelj jamči za njihovu održivost. Na temelju tog napretka u rujnu 2024. u te su pokazatelje uključene dodatne raščlambe. Objavljuju se u sklopu službenih statističkih podataka Europskog sustava središnjih banaka (ESSB).

Grafikon 1. Pokazatelji održivog financiranja

a) izdanja održivih dužničkih vrijednosnih papira u europodručju – sve razine osiguranja
(lijevo: EUR, nepodmireni iznos po nazivnoj vrijednosti, desno: postoci)

Izvor: Centralizirana baza podataka o vrijednosnim papirima (CSDB)
Napomene: "Udio u ukupnim izdanjima" odnosi se na iznos svih održivih vrijednosnih papira kao udio u svim dužničkim vrijednosnim papirima izdanima u europodručju.

b) izdanja održivih dužničkih vrijednosnih papira u europodručju – izdanja za koje je izdano drugo mišljenje (SPO) kao udio u ukupnim izdanjima (postoci)

Izvor: CSDB
Napomene: "Udio izdanja za koje je izdano drugo mišljenje (SPO)" odnosi se održive dužničke vrijednosne papire za koje je izdano drugo mišljenje kao udio u svim održivim dužničkim vrijednosnim papirima izdanima u europodručju.

c) izdanja održivih dužničkih vrijednosnih papira u europodručju – nominirano u eurima (postoci)

Izvor: CSDB
Napomene: "Udio izdanja nominiranih u eurima" odnosi se održive dužničke vrijednosne papire nominirane u eurima kao udio u svim održivim dužničkim vrijednosnim papirima izdanima u europodručju.

Prema najnovijim izmjenama objavljenima u studenome 2025. opseg pokazatelja proširen je i uvedeni su novi agregati za izdanja održivih dužničkih vrijednosnih papira. Ti agregati daju raščlambu po izvornom dospijeću, valuti i vrsti kamatne stope, čime se dobiva granularniji pregled tržišta. Nove raščlambe uzimaju u obzir i izvještajne zahtjeve u kontekstu preporuke br. 4 o financiranju povezanom s klimatskim promjenama u sklopu Inicijative skupine G‑20 o prazninama u podacima, čime se podupire dostupnost usporedivih podataka o održivom financiranju u državama članicama skupine G‑20.

Nepodmireni iznos održivih dužničkih vrijednosnih papira izdanih u europodručju gotovo se učetverostručio u posljednje četiri godine i porastao je s 453 milijarde EUR u siječnju 2021. na 1,74 bilijuna EUR u rujnu 2025. Međutim, stopa rasta se u posljednje vrijeme usporila, pri čemu su se ukupna izdanja održivih dužničkih vrijednosnih papira u europodručju povećala za 10% u posljednjih 12 mjeseci, u usporedbi s 20% prethodne godine. Slična kretanja zabilježena su i kada je riječ o ulaganjima u održive dužničke vrijednosne papire u europodručju. Ukupna ulaganja nastavila su se povećavati i iznosila su 1,96 bilijuna EUR u lipnju 2025., što je za 14% više nego u lipnju 2024., a stopa rasta prethodne godine iznosila je 20%.

Pokazatelji tranzicijskog rizika

Najnoviji podaci o pokazateljima emisija ugljika i tranzicijskog rizika potvrđuju opći trend smanjivanja izloženosti i rizika povezanih s klimatskim promjenama u portfeljima financijskih institucija u europodručju. To upućuje na dekarbonizaciju portfelja banaka bez smanjivanja opsega financiranja ili ulaganja.

Kada je riječ o kreditnim portfeljima banaka (Grafikon 2., panel a)), najnoviji izračuni i procjene pokazuju da su se u razdoblju od 2018. do 2023. financirane emisije smanjile za 45% (s 289 na 157 milijuna tona ekvivalenta CO₂^[1]), ugljični intenzitet smanjio se za 43% (s 44 tone na 25 tona ekvivalenta CO₂ po milijunu EUR), ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta prilagođen za inflaciju smanjio se za 41% (sa 130 na 77 tona ekvivalenta CO₂ po milijunu EUR), a ugljični otisak smanjio se za 54% (s 80 na 37 tona ekvivalenta CO₂ po milijunu EUR).

Do smanjivanja financiranih emisija došlo je unatoč povećanju portfelja obuhvaćenih instrumenata od 17% i stabilnom pokriću kreditnih portfelja od 74%.

Kada je riječ o portfeljima vrijednosnih papira banaka (Grafikon 2., panel b)), najnoviji izračuni i procjene pokazuju da su se u razdoblju od 2018. do 2024. financirane emisije smanjile za 16% (s 43 na 36 milijuna tona ekvivalenta CO2), ugljični intenzitet smanjio se za 41% (sa 183 tone na 108 tona ekvivalenta CO2 po milijunu EUR), ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta prilagođen za inflaciju smanjio se za 39% (s 202 na 124 tone ekvivalenta CO2 po milijunu EUR), a ugljični otisak smanjio se za 48% (sa 162 na 84 tone ekvivalenta CO2 po milijunu EUR).

Do smanjivanja financiranih emisija došlo je unatoč povećanju portfelja obuhvaćenih instrumenata od 61% i povećanju pokrića portfelja vrijednosnih papira od 4,5% (s 88,5% na 93%).

Grafikon 2. Pokazatelji emisija ugljika za kreditne portfelje i portfelje vrijednosnih papira banaka u europodručju na konsolidiranoj razini

a) kreditni portfelji
(desno: milijuni tona ekvivalenta emisija CO2 iz opsega 1, lijevo: tone ekvivalenta emisija CO2 iz opsega 1 po milijunu EUR prihoda)

b) portfelji vrijednosnih papira
(desno: milijuni tona ekvivalenta emisija CO2 iz opsega 1, (lijevo: tone ekvivalenta emisija CO2 iz opsega 1 po milijunu EUR prihoda)

Izvor: Izračun ESSB‑a na temelju podataka iz baze AnaCredit, podataka iz Registra podataka o institucijama i povezanim društvima, statističkih podataka o ulaganjima u vrijednosne papire po sektorima i podataka društva Institutional Shareholder Services
Napomene: Vrijednosni papiri uključuju dionice koje kotiraju na burzi i dužničke vrijednosne papire. Pojam „banke” ne uključuje središnje banke. Ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta prilagođen je za inflaciju i tečaj.

Pokazatelji fizičkog rizika

Pokazatelji fizičkog rizika pokazuju izloženost financijskih institucija u europodručju klimatskim rizicima koji proizlaze iz prirodnih katastrofa, kao što su poplave, olujni vjetar ili šumski požari, te pojava kao što su toplinski i vodni stres.

Uz naglasak na izloženosti klasificirane kao izloženosti s najvećim rizikom kada je riječ o parametrima povezanima s temperaturom i oborinama, odnosno o standardiziranom indeksu oborina (engl. standardised precipitation index, SPI), indeksu uzastopnih dana bez oborina (engl. consecutive dry days, CDD) i vodnom stresu, najnoviji podaci naglašavaju sve veću važnost tih rizika u različitim klimatskim scenarijima^[2].

U scenariju s visokom razinom emisija (RCP8.5) SPI upućuje na daljnji rast visokorizičnih izloženosti, uz povećanje za više od 20 postotnih bodova. Do kraja stoljeća gotovo sve izloženosti bit će svrstane u kategorije najvišeg rizika, što odražava povećanje rizika od ekstremnih oborina, uključujući ekstremno sušne i ekstremno kišne uvjete (Grafikon 3., panel a)).

Kada je riječ o indeksu CDD, otprilike 5% trenutačnih izloženosti odnosi se na dužnike koji se nalaze u područjima u kojima CDD prelazi 40 dana. Predviđa se da će se taj udio otprilike udvostručiti, odnosno da će se povećati za oko pet postotnih bodova, neovisno o razmatranim klimatskim scenarijima ili razdobljima. Vodni stres također se ističe kao znatan problem, pri čemu se u pesimističnom scenariju predviđa da će se visokorizične izloženosti povećati za 11 postotnih bodova do kraja stoljeća (s 28% na 39% portfelja svrstanog u kategoriju najvišeg rizika).

Kada je riječ o vodnom stresu, pokazatelji fizičkog rizika upućuju na znatne razlike u izloženosti vodnom stresu u europodručju (Grafikon 3., panel b)). Južnoeuropske zemlje među najpogođenijim su zemljama. Španjolska predvodi s najvećim povećanjem do 2100. za 19 postotnih bodova u scenariju s višom razinom emisija (SSP5 – RCP8.5) i oko 12 postotnih bodova u scenariju s nižom razinom emisija (SSP3 – RCP7.0), što odražava izrazitu osjetljivost te zemlje na vodni stres u budućnosti.

Nakon toga slijede Portugal i Francuska, s ukupnim povećanjem od 14 postotnih bodova u scenariju s višom razinom emisija do 2100. Kada je riječ o Portugalu, razlike između scenarija minimalne su, a u Francuskoj je zabilježeno blago povećanje za oko sedam postotnih bodova u scenariju s nižom razinom emisija.

Nasuprot tome, u zemljama sjeverne Europe, kao što su Belgija, Irska i Nizozemska, zabilježena su manja povećanja u kategoriji najvišeg rizika, osobito u scenariju s nižom razinom emisija. Te su razlike dosljedne s geografskom distribucijom vodnog stresa i naglašavaju različite izazove s kojima se suočavaju različite regije u europodručju.

Grafikon 3. Promjena u izloženostima visokom fizičkom riziku financijskih institucija u europodručju u odnosu na povijesnu osnovnu vrijednost u različitim klimatskim scenarijima i razdobljima

a) nepogode povezane s temperaturom i oborinama
(os y: razlika u postotnim bodovima između udjela portfelja u kategoriji visokog rizika)

b) vodni stres po zemljama, kraj stoljeća
(os y: razlika u postotnim bodovima između udjela portfelja u kategoriji visokog rizika)

Izvor: Izračun ESSB‑a na temelju podataka iz baze AnaCredit, podataka iz Registra podataka o institucijama i povezanim društvima, statističkih podataka o ulaganjima u vrijednosne papire po sektorima, interaktivnog atlasa Međuvladina panela o klimatskim promjenama i podataka instituta World Resource Institute
Napomene: Referentno razdoblje jest prosinac 2024. Vrijednosti pokazuju promjene u postotnim bodovima izloženosti svrstanih u kategoriju najvišeg rizika (ocjena 3) u usporedbi s povijesnom osnovnom vrijednošću za svaku prirodnu nepogodu. Izloženosti portfelja obuhvaćaju kredite, dužničke vrijednosne papire i portfelje vlasničkih vrijednosnih papira financijskih institucija u europodručju u odnosu na nefinancijska poduzeća. Povijesne i projekcijske procjene zasnivaju se na različitim promatranim razdobljima ovisno o nepogodi koja se razmatra. Za više informacija vidi tehnički prilog. Financijske institucije uključuju društva koja primaju depozite osim središnjih banaka (S122), investicijske fondove osim novčanih fondova (S124), osiguravajuća društva (S128) i mirovinske fondove (S129). Ocjene rizika nisu usporedive prema vrstama nepogoda jer zasnivaju se na različitim metodologijama i izvorima.
RCP označuje reprezentativne putanje koncentracije (engl. Representative Concentration Pathways). RCP4.5. znači radijacijsko forsiranje od 4,5 W/m² do kraja stoljeća i smatra se umjerenim scenarijem. RCP8.5 pretpostavlja scenarij s visokom razinom emisija stakleničkih plinova, što dovodi do radijacijskog forsiranja od 8,5 W/m² do 2100. i smatra se najgorim scenarijem.
SSP označuje zajedničku socioekonomsku putanju (engl. Shared Socioeconomic Pathway). U scenarijima SSP3 – RCP7.0 i SSP5 – RCP8.5, definiranima u izvješću IPCC Sixth Assessment Report (AR6), socioekonomske putanje uparene su s odgovarajućim razinama utjecaja na klimu. U scenariju SSP3 – RCP7.0 („Regionalno suparništvo”) opisuje se fragmentirani svijet s lošom međunarodnom suradnjom, ograničenim tehnološkim napretkom i visokom razinom emisija stakleničkih plinova zbog regionaliziranog i neučinkovitog razvoja. U scenariju SSP5 – RCP8.5 („Razvoj koji se temelji na upotrebi fosilnih goriva”) opisuje se povezani svijet s ubrzanim rastom koji se oslanja na fosilna goriva, što dovodi do vrlo visokih razina emisija do kraja stoljeća.

Za upite medija obratite se na Benoit Deeg, tel.: +49 172 1683704.

Napomene

• Za statističke pokazatelje povezane s klimatskim promjenama posjetite mrežne stranice ESB‑a. Za više pojedinosti o metodologijama, izvorima podataka i nalazima vidi priloženu publikaciju Statistics Paper Series i tehnički prilog.
• Agregirani podaci za pokazatelje održivog financiranja objavljeni su na ESB‑ovu portalu za podatke u sklopu statističkih podataka o izdanjima vrijednosnih papira dobivenih iz baze CSDB (CSEC) i skupova statističkih podataka o ulaganjima u vrijednosne papire (SHSS):
  • izdanja vrijednosnih papira
  • ulaganja u vrijednosne papire

1. Ekvivalent CO₂: budući da svi staklenički plinovi nemaju isti učinak zagrijavanja, njihove emisije pretvaraju se u ekvivalentnu količinu CO₂ koja bi imala isti učinak globalnog zagrijavanja u stogodišnjem razdoblju. ↑

2. Za više informacija o klimatskim scenarijima vidi tehnički prilog. ↑