Ukupni krediti, na koje se odnosi 98% ukupnih domaćih plasmana (isključujući središnju državu), u veljači su dosegnuli 234,2 milijarde kuna i porasli su za 7,3 milijarde, odnosno za 3,2% (na osnovi transakcija) u odnosu na isti mjesec prošle godine, navodi se u novom Komentaru monetarnih kretanja za veljaču. Rast kredita poduzećima pritom se usporio na godišnjoj razini sa 6,2% na 4,4%, zbog učinka baznog razdoblja, odnosno znatno izraženijeg rasta kreditiranja tom sektoru u istom razdoblju prošle godine. Tako su se krediti poduzećima povećali za 3,7 milijardi kuna i iznosili su 87,1 milijardu kuna. Krediti kućanstvima porasli su za 2,2 milijarde kuna ili 1,6% na godišnjoj razini, te su bili na razini od 136,9 milijardi kuna. Godišnji se rast kredita stanovništvu usporio s 1,8% na 1,6%, ali se rast stambenih kredita ubrzao s 8,2% na 8,7%, odnosno povećali su se za pet milijardi kuna i iznosili su 63,5 milijardi kuna. Nastavio se produbljivati pad gotovinskih kredita, s ­2,3% na ­3%, te su pali na godišnjoj razini za 1,6 milijardi kuna i bili su na razini od 52,1 milijardu kuna.

Ukupni su depoziti u veljači dosegnuli 330,8 milijardi kuna i bili su veći za 25,3 milijarde kuna ili za 8,3% u odnosu na isti mjesec 2020. Pritom su depoziti poduzeća iznosili 80,7 milijardi kuna i bili su veći za 10,1 milijardu kuna, odnosno za 14,3% na godišnjoj razini (na osnovi transakcija). Depoziti kućanstava iznosili su 228,6 milijardi kuna i bili su veći za 15,2 milijarde kuna, odnosno za 7,2% na godišnjoj razini. Depozitni novac (novac na kunskim tekućim računima i žiroračunima) pritom se povećao za 13,4 milijarde kuna ili za 24,3% i bio je na razini od 68,3 milijarde kuna, dok su štedni i oročeni depoziti bili manji za 1,5 milijardi kuna ili za 6,4% na godišnjoj razini i iznosili su 21,8 milijardi kuna.