Kolumna guvernera Borisa Vujčića u Poslovnom dnevniku objavljena je 3. prosinca 2025.
Najavljivanje gospodarskih poremećaja nekad je bila specijalnost uskog kruga ekonomista i analitičara. Prognozeri sa živopisnim nadimcima – ponekad ne osobito maštovitim i često recikliranima kao što je “Doktor Propast”, a ponekad dostojnima velikih filozofa poput “proroka pesimizma” – s iznimnom su upornošću iznova zabavljali javnost uvijek iznova navješćujući nove katastrofe.
Činjenica da su uglavnom griješili ne bi ih obeshrabrila – uvijek su bili jednako uvjereni da će iduća godina biti “najgora dosad”. Znali su da će se, nakon što ih deset ili dvadeset godina uporno ponavljaju, neke od njihovih prognoza napokon obistiniti i priskrbiti im status vizionara.
Revidiranje naviše
Kako je to zaključio jedan od glavnih likova iz izvornog “Matrixa”, čini se da sudbina nije bez smisla za ironiju. Nekad su prognoze “katastrofičara” spadale u domenu rubnih scenarija, malo vjerojatnih rizika koji se prilično izvjesno neće dogoditi. No, od početka ovog desetljeća globalno gospodarstvo zadesila je kombinacija poremećaja kakve bi i najmaštovitiji “katastrofičar” teško mogao zamisliti. Nakon pandemije, geopolitičkih prijetnji i ratnih sukoba, globalne inflacije i zaoštravanja trgovinske politike kakvi se ne pamti u ovoj generaciji, tek rijetki prognozeri nisu razvili unutarnji glas koji ih upozorava na rizike. Ipak, sudbina ponovno pokazuje svoj smisao za ironiju…
Globalno se gospodarstvo pokazalo iznimno otpornim u okružju brojnih prijetnji i ekstremne neizvjesnosti. Međunarodni monetarni fond (MMF) tako je u listopadu, drugi put uzastopce, revidirao naviše prognozu rasta svjetskoga gospodarstva za ovu godinu. Očekivani globalni rast za ovu godinu od 3,2 posto gotovo je na vlas jednak prognozi koju je MMF objavio pola godine ranije, prije nego što je nova američka administracija šokirala svijet podizanjem carina. Naviše je revidiran i očekivani rast za iduću godinu, iako MMF i dalje dogodine očekuje usporavanje rasta, i to vrlo blago, na 3,1%.
SAD? Niski rizici
Europsko gospodarstvo pokazuje slične obrasce. Europska središnja banka u rujnu je podigla projekciju rasta BDP-a za ovu godinu na 1,2 posto, što je za 0,3 postotna boda više od projekcija iz lipnja. Projekcija rasta za sljedeću godinu vrlo je blago spuštena, tek za 0,1 postotni bod, najviše zbog očekivanog nepovoljnog učinka jačanja tečaja eura, iako bi taj učinak mogao biti i manji od očekivanog u mjeri kojoj je tečaj ojačao zbog relativne snage gospodarstva. Istovremeno, inflacija u europodručju se vratila na cilj od 2% i očekujemo da će se zadržati vrlo blago ispod te razine.
Stoga ne iznenađuje što sam, s većinom kolega iz Upravnog vijeća ESB-a, u proteklom periodu ponavljao kako je monetarna politika “na dobrome mjestu”. Depozitnu stopu ESB-a, koja je ključni pokazatelj kamatne stope, od lipnja držimo na razini od 2% i za sada je ne smatramo potrebnim dodatno prilagođavati. S tim u skladu, ni uvjeti financiranja ne bi se trebali znatnije mijenjati u skorije vrijeme. Ta nam razina stopa pruža dovoljno prostora za djelovanje – spuštanjem stope u slučaju da inflacija podbaci ili njezinim podizanjem ako poremećaji ojačaju izglede za inflaciju.
Domaće gospodarstvo, pak, relativno malo izvozi u SAD pa su i rizici povezani s carinama i jačanjem tečaja eura niski. HNB stoga projekciju rasta za ovu godinu u rujnu nije znatnije mijenjao, odnosno vrlo blago ju je revidirao naniže, na 3,2%. Ta revizija ponajviše odražava oprez potrošača koji relativno suzdržano pretaču rast dohodaka u potrošnju, vjerojatno zato što su svjesni da će se rast dohodaka u idućim godinama usporiti u odnosu na dinamiku u protekle tri godine. U 2026. se i dalje očekuje nastavak usporavanja gospodarskog rasta, i to na 2,9 posto.
To je usporavanje zapravo dobra vijest – pripomoći će popuštanju inflacijskih pritisaka, koji su i dalje nešto povišeni u uvjetima vrlo snažnog rasta. HNB je u rujnu očekivao smanjivanje inflacije mjerene nacionalnim indeksom na 2,6 posto u sljedećoj godini. Iako se u ovom trenutku čini da bi razina inflacije mogla biti nešto malo viša, uglavnom zbog jednokratnih učinaka povezanih s povlačenjem fiskalnih potpora za energente, što su druge zemlje uglavnom već učinile, i dalje se čini da bi inflacija nagodinu trebala biti osjetno niža u odnosu na povećanja cijena mjerenih nacionalnim indeksom od 3,6 procijenjenim za ovu godinu. Usporavanju inflacije pridonijet će i makrobonitetne mjere uvedene s ciljem smanjenja rizika za financijsku stabilnost, koje od srpnja već koče rast gotovinskih kredita. Naravno, sve ove ocjene i najave vrijedit će samo ako sudbina ne odluči još jednom pokazati smisao za ironiju.