Zakonski okvir

Objavljeno: 13.1.2016. Ažurirano: 8.5.2024.

Zakonski okvir čine zakoni RH, uredbe EU-a, pravilnici Ministarstva financija te odluke i pravilnici nadzornih tijela. Najvažniji je Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i njegovi pravilnici u vezi s prijavom gotovinskih i sumnjivih transakcija. Uredbom EU-a propisuju se podaci o uplatitelju koji su priloženi uz prijenose financijskih sredstava, a delegiranim Uredbama Europske Komisije upozorava se na visokorizične treće zemlje u vezi kojih se moraju primjenjivati mjere pojačane dubinske analize. Sektorske smjernice, za obveznike koje nadziru, izdaju HNB i Hanfa. Gotovina se uz pisanu prijavu prenosi preko granice, ako se radi o iznosima većima od onih propisanih za slobodan prijenos.

Zakonski okvir čine zakoni, uredbe, pravilnici i odluke nadzornih tijela kojima se propisuju mjere, procedure i postupci koje treba poduzimati da bi se spriječilo pranje novca i financiranje terorizma te kaznili počinitelji.

Pravni okvir sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj definiran je Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN, br. 108/2017., 39/2019. i 151/2022.) i Kaznenim zakonom (NN, br. 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015. – ispravak, 101/2017. i 118/2018.). U Kaznenom zakonu članak 265. regulira definiciju pranja novca, a članci 97. – 103. definiciju financiranja terorizma i drugih kaznenih djela povezanih s njime.

Pravilnici Ministarstva financija Republike Hrvatske podrobnije propisuju provođenje određenih odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Svi obveznici koji rade s gotovinom dužni su poštivati Pravilnik o obavještavanju Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskoj transakciji u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj (NN, br. 1/2019. i 11/2023.).

Pravilnik o obavještavanju Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama (NN, br. 1/2019. i 11/2023.), temelj je prevencije glede sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kojim se propisuju način i rokovi te dodatni podaci potrebni za prijavljivanje sumnjivih transakcija Uredu.

Novina je mogućnost identifikacije uporabom novih tehnologija, što je pobliže propisano Pravilnikom o minimalnim tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije (NN, br. 1/2019 .), kojim su određeni minimalni tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije u svrhu utvrđivanja i provjere identiteta fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici, od strane obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Nadzorna tijela dužna su za obveznike koje nadziru donijeti podzakonske propise kojima će ih detaljnije uputiti u primjenu propisanih mjera i radnji koje trebaju poduzimati da bi se spriječilo pranje novca ili financiranje terorizma. Tako je Hrvatska narodna banka donijela Odluku o mjerama pružatelja platnih usluga u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) 2015/847 (NN, br. 57/2018.) da bi se nedvojbeno utvrdio pošiljatelj sredstava za svaku transakciju te Odluku o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke (NN, br. 57/2018.), koja se treba čitati komplementarno s Pravilnikom o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke (NN, br. 59/2018.), koji je donijela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, jer su neki obveznici, zbog raznovrsnosti usluga koje pružaju strankama, pod nadzorom i jednoga i drugoga nadzornog tijela.

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) donijelo je nove Smjernice o čimbenicima rizika od pranja novca i financiranja terorizma (EBA/GL/2021/02). Hrvatska narodna banka od obveznika koje nadzire očekuje usklađivanje sa Smjernicama i njihovu primjenu od 26. listopada 2021., o čemu su obveznici obaviješteni okružnicom.

EBA je 14. lipnja 2022. donijela Smjernice o usklađenosti (EBA/GL/2022/05). Hrvatska narodna banka od obveznika koje nadzire očekuje usklađivanje i primjenu Smjernica od 1. prosinca 2022., o čemu su obveznici obaviješteni okružnicom.

EBA je 31. ožujka 2023. objavila Smjernice o izmjeni Smjernica o čimbenicima rizika (EBA/GL/2023/03). Hrvatska narodna banka od obveznika očekuje usklađivanje i primjenu navedenih smjernica od 3. studenog 2023., o čemu su obveznici obaviješteni okružnicom.

EBA je 31. ožujka 2023 objavila Smjernice o upravljanju rizicima pri pružanju pristupa financijskim uslugama (EBA/GL/2023/04). Hrvatska narodna banka od obveznika očekuje usklađivanje i primjenu navedenih smjernica od 3. studenog 2023., o čemu su obveznici obaviješteni okružnicom.

Dodatno, Hrvatska narodna banka je dostavila svim obveznicima smjernice u vezi sa sprječavanjem financiranja terorizma i proliferacijom oružja za masovno uništenje.

Sve objavljene smjernice predstavljaju dodatna očekivanja od obveznika kojima će se Hrvatska narodna banka voditi prilikom provođenja nadzora sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

U članku 40. Zakona o deviznom poslovanju određeno je da fizičke osobe koje prelaze granicu Europske unije prema trećim zemljama trebaju na Obrascu za prijavu gotovine prijaviti svaki prijenos gotovine u vrijednosti većoj od 10.000 eura.

Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma i Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

Radi što preciznijeg prepoznavanja, procjene, razumijevanja i smanjenja rizika od pranja novca i financiranja terorizma Republika Hrvatska provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, koja se redovito ažurira svake četiri godine. Procjena obuhvaća institucionalnu strukturu i postupke svakog dionika s rezultatom koji pokazuje njegovu ukupnu izloženost i ranjivost u vezi pranja novca i financiranja terorizma.

Na temelju rezultata Nacionalne procjene rizika donosi se Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj.

Prilikom provođenja nacionalne procjene rizika uzima se u obzir Nadnacionalna procjena rizika i njen Prateći dokument te preporuke Europske komisije o mjerama primjerenim za rješavanje identificiranih rizika i zajedničko mišljenje europskih nadzornih tijela o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na obveznike koji obavljaju financijsku djelatnost.

Izravno primjenjiva regulativa EU-a u Republici Hrvatskoj na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

Delegirana Uredba Komisije (EU) 2018/1108 od 7. svibnja 2018. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća regulatornim tehničkim standardima o kriterijima za imenovanje središnjih kontaktnih točaka za izdavatelje elektroničkog novca i pružatelje platnih usluga i pravilima o njihovim funkcijama (Tekst značajan za EGP) (SL L 203, 10.8.2018.).

Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.).

Uredba (EU) 2023/1113 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine i o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 (preinaka) (Tekst značajan za EGP) (SL L150/1, 9.6.2023.).

Uredba (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (SL L 309, 28.11.2005.).

Delegirana Uredba Komisije (EU) 2019/758 оd 31. siječnja 2019. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za minimalno djelovanje i vrstu dodatnih mjera koje kreditne i financijske institucije moraju poduzeti kako bi se ublažili rizici pranja novca i financiranja terorizma u određenim trećim zemljama (Tekst značajan za EGP) (SL L 125, 14.5.2019.).

Visokorizične treće zemlje jurisdikcije su koje u svojim nacionalnim pravnim okvirima imaju strateške nedostatke na području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma. Njihovi pravni i institucijski nedostaci te niski standardi kontrole tokova novca ozbiljna su prijetnja cjelovitosti financijskih tržišta i pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta Unije. Stoga su svi obveznici Unije na temelju Direktive (EU) 2015/849 obvezni primjenjivati pojačane mjere dubinske analize fizičkih i/ili pravnih osoba sa sjedištem u visokorizičnim trećim zemljama.