Snažan rast prihoda od turizma u trećem je tromjesečju neutralizirao utjecaj skupih sirovina i energenata na širenje robnog manjka, pa je na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ostvaren samo neznatno manji višak negoli u istom razdoblju prethodne godine. Međutim, zbog dominacije spomenutih nepovoljnijih učinaka u prvoj polovini godine, kumulativan višak na tekućem i kapitalnom računu u posljednja se četiri tromjesečja ipak snažno smanjio u odnosu na 2021. godinu.

U skladu s kretanjima na tekućem računu zabilježen je primjetan neto odljev na financijskom računu platne bilance, što je zajedno s rastom nominalnog BDP-a pridonijelo primjetnom poboljšanju relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti i stanja međunarodnih ulaganja.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u trećem je tromjesečju 2022. ostvaren višak od 4,5 mlrd. EUR, što je blago pogoršanje salda (za 0,1 mlrd. EUR) u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine (Slika 1.a). Niži saldo rezultat je snažnog rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, čemu je ponajviše pridonijelo izrazito povećanje neto uvoza energenata zbog njihova znatnog poskupljenja na svjetskom tržištu. Nepovoljna kretanja u robnoj razmjeni u cijelosti su ublažena povećanjem neto izvoza usluga, poglavito rastom prihoda od turističke potrošnje nerezidenata, koja je u trećem tromjesečju 2022. bila za otprilike 28% veća nego u istom razdoblju rekordne turističke 2019. godine. Osim u robnoj razmjeni, blago se produbio manjak i na računu primarnog dohotka, dok se ukupni višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zadržao na podjednakoj razini kao i u trećem tromjesečju 2021. godine. Međutim, zbog dominacije nepovoljnih učinaka u prvoj polovini godine, prije svega izrazito snažnog porasta neto uvoza energenata, kumulativan višak na tekućem i kapitalnom računu u posljednja se četiri tromjesečja snažno smanjio te je u razdoblju do kraja rujna 2022. iznosio 0,9% BDP-a, u odnosu na 4,2% BDP-a ostvarenih u cijeloj 2021. godini.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
² Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a.
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u trećem tromjesečju 2022. ostvaren je neto odljev u iznosu od 2,1 mlrd. EUR, što je za 1,7 mlrd. EUR manje nego u istom razdoblju prethodne godine (Slika 1.b). Naime, rast bruto međunarodnih pričuva bio je primjetno slabiji nego u istom razdoblju prethodne godine zbog znatno manjeg porasta deviznog depozita države kod HNB-a te s obzirom na to da su prošle godine u istom razdoblju pričuve primjetno porasle na osnovi dodijeljenih posebnih prava vučenja Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF-a). Ipak, posebna prava vučenja tada su za isti iznos povećala obveze središnje banke prema inozemstvu, pa je njihov učinak na neto inozemnu poziciju HNB-a bio neutralan. Isključujući promjenu pričuva i obveza HNB-a neto odljev bio je slabiji te je iznosio 1,6 mlrd. EUR, što je za 0,7 mlrd. EUR manje nego u trećem tromjesečju 2021. godine. To je ponajprije odraz kretanja na podračunu ostalih ulaganja, odnosno iako je i ove godine tijekom ljetnih mjeseci zabilježen primjetan neto odljev na računu ostalih ulaganja zbog snažnoga sezonskog poboljšanja neto inozemne pozicije poslovnih banaka, isti je, isključi li se spomenuti utjecaj obveza HNB-a, bio manji negoli prošle godine. Tako su u trećem tromjesečju 2022. smanjena sredstva banaka u okviru sustava TARGET2, kojim upravlja središnja banka, a u istom razdoblju prošle godine njihova je razina ostala nepromijenjena. Osim toga, neto odljev zabilježen je i na računu portfeljnih ulaganja kao rezultat smanjenja obveza po dugoročnim vrijednosnim papirima države zbog transakcija na sekundarnom tržištu, ali je odljev na računu portfeljnih ulaganja također bio slabiji nego u istom razdoblju prošle godine. Za razliku od toga, neto priljev na računu izravnih ulaganja bio je malo slabiji nego prethodne godine, ponajprije zbog manjeg priljeva izravnih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.
² Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Stanje bruto inozemnog duga na kraju rujna 2022. iznosilo je 48,5 mlrd. EUR ili 74,6% BDP-a (Slika 2.a), što je za 1,1 mlrd. EUR ili 4,8 postotnih bodova BDP-a manje nego na kraju lipnja 2022. godine, čemu je najviše pridonijelo smanjenje duga države i ostalih domaćih sektora, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima u inozemstvu, te rast nominalnog BDP-a (Slika 2.b).

Slika 2. Bruto inozemni dug

a) Stanje bruto inozemnog duga	b) Promjena stanja bruto inozemnog duga

Napomena: Promjene stanja bruto inozemnog duga rezultat su neto transakcija domaćih sektora te tečajnih i ostalih prilagodbi.
Izvor: HNB

Uz pad bruto inozemnog duga, na izrazito smanjenje neto inozemnog duga u trećem tromjesečju (za 4,3 mlrd. EUR) odrazilo se i snažno povećanje dužničkih potraživanja domaćih sektora prema inozemstvu, poglavito poslovnih banaka. Tako je stanje neto inozemnog duga na kraju rujna 2022. prvi put ušlo u negativno područje te je iznosilo –0,7 mlrd. EUR ili –1,1% BDP-a. Smanjenje neto inozemnog duga odrazilo se i na stanje neto međunarodnih ulaganja, koje se poboljšalo s –20,4 mlrd. EUR krajem lipnja 2022. na –16,1 mlrd. EUR krajem rujna (Slika 3.a). U skladu s tim relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja poboljšao s –32,7% BDP-a, koliko je iznosio krajem lipnja 2022. godine, na –24,8% BDP-a krajem rujna (Slika 3.b).

Slika 3. Stanje neto međunarodnih ulaganja

a) Stanje po sektorima	b) Relativni pokazatelj po vrsti ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na Slici 3.b u neto dužnička ulaganja uključene su financijske izvedenice i ostale obveze.
Izvor: HNB

Revizije podataka
Podaci platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja revidirani su.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja