Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog razmotrio je najnovija novčana i gospodarska kretanja i donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
Nakon što je prošla godina okončana sa godišnjom stopom inflacije od 2,6 posto, u siječnju su ukupne cijene na malo povećane za 0,8 posto prema prosincu a za 3,3 posto prema prvom mjesecu prošle godine. Siječanjskom rastu cijena najviše je pridonijelo poskupljenje poljoprivrednih proizvoda, pića, naftnih derivata i određenih administrativno reguliranih usluga. Cijene na malo koje ulaze u izračun temeljne inflacije bile su u siječnju samo za 0,2 posto veće nego u prosincu, a 1,9 posto veće nego prije godinu dana.
Novčana kretanja u posljednjem tromjesečju prošle godine obilježio je snažan rast deviznih depozita stanovništva, koji je kulminirao u prosincu. To je u velikoj mjeri potaknuto zamjenom gotovine dvanaest europskih valuta za euro. No, prema dosad raspoloživim pokazateljima, početkom ove godine nije došlo do povlačenja tog novca iz banaka. Naprotiv, ima naznaka da devizni depoziti u bankama, povećani za oko dvije milijarde eura, i dalje blago rastu ili barem stagniraju na dosegnutoj razini.
Očekuje se, osobito uzimajući u obzir nisku razinu kamata na devizne depozite u inozemstvu, porast zanimanja banaka da raspoloživa sredstva u većoj mjeri plasiraju u zemlji. Nastavak opadajućeg trenda kamatnih stopa - a one su na dnevnom i prekonoćnom tržištu tijekom siječnja padale i ispod 1 posto, za kredite poduzećima spustile su se već u prošlom tromjesečju na oko 5,4 posto za kratkoročne i oko 7,5 posto za dugoročne kredite, a i kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu spuštaju se prema jednoznamenkastoj razini - pogodovat će jačanju potražnje za kreditima. Budući da kreditiranje temeljem devizne pasive podrazumijeva i konverziju u kune, za očekivati je jačanje aprecijacijskog pritiska, koji je već sada zamjetan. Nakon što je tijekom siječnja kuna oslabila za 2,7 posto prema euru i za 4,6 posto prema dolaru, uslijedila je promjena trenda, koji bi mogao biti poduprt u smjeru jačanja kune i svakim dodatnim značajnijim inozaduženjem. U takvim okolnostima, za središnju banku ključno pitanje postaje kako izbjeći ubrzano jačanje kune, a da se ne otvori prostor za oživljavanje inflacije. Drugim riječima, kako i uz očekivano jačanje kreditne aktivnosti banaka očuvati stabilnost cijena.
Savjet HNB-a na ovoj je sjednici dao prethodnu suglasnost na prijedloge da za predsjednika Istarske kreditne banke d.d. Umag bude ponovo imenovan Miro Dodić, da se za predsjednika uprave Kreditne banke d.d. Zagreb imenuje Ivan Purgar, a u Dalmatinskoj banci d.d. Zadar za članove uprave Helena Banjad i Zorislav Vidović.
Savjet HNB-a usvojio je i Odluku o općim uvjetima pod kojima domaća osoba može dobiti odobrenje za držanje deviza na računu u inozemstvu, te Odluku o puštanju u optjecaj kovanog novca, kuna i lipa, s oznakom godine kovanja "2002.".