Ključne riječi

malo otvoreno gospodarstvo, financijska kriza, euroizacija

Simulacije utjecaja financijske krize na hrvatsko gospodarstvo napravljene su pomoću novorazvijenoga dinamičkoga stohastičkog modela opće ravnoteže (DSGE modela) za Hrvatsku. Dva različita šoka upotrijebljena su kao zamjenske varijable utjecaja krize: povećanje stranih kamatnih stopa (trošak inozemnog zaduživanja) i smanjenje potražnje za hrvatskim izvoznim proizvodima i uslugama. Potom se analizira reakcija monetarne politike na krizu u obliku smanjenja obvezne pričuve. Rezultati se uvelike podudaraju sa stvarnim podacima i potvrđuju početni utjecaj krize. Drugim riječima, financijska je kriza bitno usporila gospodarsku aktivnost, međunarodnu razmjenu i rast financijskih agregata. Gospodarska aktivnost pada unatoč značajnoj reakciji monetarne politike. U režimu monetarne politike koji se zasniva na stabilnom tečaju središnja je banka ograničena u svojim nastojanjima da prilagodbama regulatornog okvira suzbije  utjecaj inozemnih šokova i znatno stimulira gospodarsku aktivnost. Smanjivši regulatorno opterećenje i povećavši time likvidnost banaka HNB je uspio samo djelomično neutralizirati negativan utjecaj vanjskih šokova. Ipak, ovaj se ograničeni uspjeh mora ocijeniti u kontekstu visokoeuroiziranoga maloga otvorenog gospodarstva, u kojemu je primarni cilj monetarne vlasti održavati tečaj stabilnim.