Govor guvernera Borisa Vujčića na konferenciji "Hrvatska, dvadeseta članica europodručja" održanoj 24. siječnja 2023. u Zagrebu
Vaše Ekscelencije, cijenjeni gosti, dame i gospodo,
čast mi je i zadovoljstvo zaželjeti vam dobrodošlicu na ovu konferenciju kojom obilježavamo izvanredan uspjeh naše države, našega gospodarstva i društva općenito – uvođenje eura u Hrvatskoj – kojem ste mnogi od vas izravno pridonijeli. Dopustite mi da vam od srca zahvalim za sav vaš trud, predani rad i ustrajnost u ovom projektu, koji je bio složen i zahtjevan u svakom smislu.
Započevši 2017. godine s Eurostrategijom, strateškim dokumentom koji je pokazao da će euro hrvatskom gospodarstvu donijeti znatne i trajne ekonomske koristi, koje će uvelike premašiti troškove koji su relativno mali i uglavnom jednokratni, projekt je uključivao mnogo dionika u Hrvatskoj i izvan nje. Izložen mnogim rizicima, projekt je zahtijevao postizanje brojnih ciljeva i savladavanje puno izazova tijekom procesa, što je sve uspješno učinjeno u najkraćem mogućem roku, neovisno o svim vanjskim šokovima i zahtjevima koje smo trebali nadvladati na tom putu. Neki od njih dobro su poznati svima, neki samo užem krugu uključenih. Dobro se, naravno, sjećate izbijanja pandemije COVID-a i razornog potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. I jedno i drugo dogodilo se u kritičnom trenutku, samo nekoliko mjeseci prije našeg pristupanja tečajnom mehanizmu ERM II, u vrijeme kada smo ispunjavali posljednje mjere povezane sa strukturnim reformama koje smo se obvezali provesti. S druge strane, pandemija je uzrokovala i pomak europskog fokusa na druge, u tom trenutku goruće, probleme. Uspješno smo, uz velik napor, tog proljeća, prevladali sve te šokove i zapreke. Međutim, taman kad smo mislili da je sve riješeno, a kako je život pun iznenađenja, naš je projekt ponovo bio podvrgnut testu. U drugoj polovini 2021. kao posljedica nejednakog oporavka nakon pandemije i poremećaja u lancima opskrbe globalna je inflacija počela rasti, a stope inflacije postale su znatno više disperzirane među članicama EU-a, da bi ta neugodna inflacijska dinamika dodatno i snažno bila pojačana ruskom agresijom na Ukrajinu u veljači 2022., samo nekoliko mjeseci prije nego što će Izvješće o konvergenciji dati ocjenu o tome je li Hrvatska ispunila kriterije nominalne konvergencije. S obzirom na to da je maastrichtski kriterij koji se odnosi na stabilnost cijena pomična meta, situacija je bila napeta do travnja prošle godine, kada smo konačno primili pozitivnu vijest da je i taj kriterij ispunjen. Netko će možda reći da je bila riječ, na kraju, i o malo sreće, međutim bilo je to potpuno zasluženo, posebice ako uzmemo u obzir sav trud, predanost, organizaciju i disciplinu koju smo pokazali tijekom životnog ciklusa cijelog projekta eura.
Pozdraviti se s hrvatskom kunom bio je za mene trenutak možda sentimentalniji nego za druge građane. Novčanice kune nose moj potpis i stabilnošću kune i cijena u kunama bavio sam se tijekom najvećeg dijela svoje profesionalne karijere te, zbog toga, vjerojatno, imam najviše razloga žaliti što je kuna prepuštena povijesti, ali euro smo uveli na korist Hrvatske i oko toga da je to ispravan put za Hrvatsku nikada nisam dvojio. Uvođenjem eura Hrvatska nije samo postala dvadeseta članica europodručja već je ušla i u partnerstvo sa zemljama koje se koriste drugom najvažnijom valutom na svijetu.
Gledajući naprijed, za nas u središnjoj banci uvođenje eura otvorilo je novo poglavlje u našoj monetarnoj povijesti. 1. siječnja Hrvatska narodna banka postala je dijelom Eurosustava. To znači da smo sada aktivan sudionik u definiranju zajedničke monetarne politike. Štoviše, naš glas (u Upravnom vijeću ESB-a) iznadproporcionalan je veličini naše zemlje te smo prvi put u povijesti u mogućnosti utjecati na uvjete financiranja u europodručju i, posljedično, u Hrvatskoj. I dok bi neki protivnici uvođenja eura mogli reći da pristupanje monetarnoj uniji ukida monetarnu neovisnost naše zemlje, Hrvatskoj to zapravo daje više moći, jer smo dosad praktički ograničenije mogli utjecati na domaće monetarne uvjete zbog visoke euroizacije, dok smo u isto vrijeme morali raditi na osiguravanju monetarne i financijske stabilnosti koju je u uvjetima nesudjelovanja u europodručju uz visoku euroizaciju bilo često izazovno i skupo održavati. Sve to, opet, pod utjecajem monetarne politike ESB-a na koju nikakvog utjecaja nismo imali. Naravno, i u ovoj ćemo novoj ulozi nastaviti biti predani održavanju stabilnosti cijena, kao i financijskoj stabilnosti, te ćemo nastaviti obavljati sve poslove koje smo obavljali dosad u skladu sa zajedničkim procedurama Eurosustava tamo gdje one postoje.
Na kraju, dopustite mi da uputim iskrenu zahvalu i čestitke svima uključenima u složen proces zamjene valute. Kako je u ranijim fazama procesa trebalo dokazati da je Hrvatska spremna za uvođenje eura, tako je sada, u finalnoj fazi, trebalo osigurati da postupak zamjene valute prođe glatko, jednostavno i na zadovoljstvo građana i gospodarstva. Zahvaljujem i čestitam kolegama u privatnom sektoru, posebice u bankama koje su iznijele golem dio posla i čija je predana pripremljenost za konverziju u velikoj mjeri pridonijela tome kako su prvi dani siječnja izgledali u praksi. Također zahvaljujem svim svojim kolegama u javnom sektoru i našim prijateljima u Europskoj komisiji i Europskoj središnjoj banci te, naposljetku, građanima na načinu kako su prihvatili našu novu valutu. Ona je već pokazala svoje prednosti, čak i prije nego što smo ju službeno uveli, a ne sumnjam da će i dalje pokazivati te iste i nove prednosti koje će omogućiti bolje uvjete poslovanja u Hrvatskoj, posljedično viši gospodarski rast i bolji standard života naših građana.
Hvala vam!