Strukturne reforme: neizbježan put (i) za uvođenje eura

Objavljeno: 12.12.2017.
Strukturne reforme: neizbježan put (i) za uvođenje eura

U idućem razdoblju Hrvatska treba uvjerljivo pokazati da će nastaviti provoditi one ekonomske i strukturne politike koje će jamčiti makroekonomsku stabilnost, rekao je Boris Vujčić otvarajući konferenciju "Koristi i troškovi uvođenja eura: hrvatske perspektive i iskustva drugih" održanu 11. prosinca 2017. u Hrvatskoj narodnoj banci. Baš kao što je proces prilagodbe za pristupanje Europskoj uniji iziskivao ponekad teške, no nužne institucionalne reforme, isto tako sam uvjeren da će i proces uvođenja eura biti katalizator za ubrzanje provedbe onih reformi koje su zbog raznih okolnosti i otpora bile odgađane, istaknuo je guverner.

Sudionici panela Koristi i troškovi uvođenja eura u Hrvatskoj u raspravi su iznijeli svoja predviđanja o različitim učincima uvođenja eura na hrvatsko gospodarstvo kao i svoje ocjene o tome hoće li se euro Hrvatskoj ukupno isplatiti.

Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, naglasila je da je izvjesno da Hrvatska može ući u tečajni mehanizam (ERM II), no pitanje može li ispuniti uvjete i smanjivati javni dug. Europska komisija i MMF upozoravaju da se strukturni deficit pogoršava, napomenula je, a prema povijesnom iskustvu Hrvatska nije uspjela pet godina zaredom u bilo kakvoj mjeri smanjivati javni dug. Napomenula je da se ekonomisti zalažu za uvođenje eura, ali da se ne može očekivati od građana da osvijeste da ako kuna ne vrši sve funkcije novca da je to razlog da se uvede euro. Također je postavila pitanje znamo li što će nam donijeti realna konvergencija te upozorila da bi u slijedećoj izlaznoj fazi ekonomskog ciklusa europodručja najveće probleme mogao imati dio radnog stanovništva koji nema sindikalnu zaštitu.

U ovom trenutku poklapa se više dobrih okolnosti za Hrvatsku, rekao je Željko Lovrinčević (Ekonomski institut, Zagreb), no važno je osnažiti podupiruće stupove koji bi trebali izdržati prvi nalet silaznog ciklusa u europodručju. Ti stupovi su redom ono što je u Hrvatskoj slabo – institucije, konkurentnost, ugovori i tržište rada. Napomenuo je da je iznimno važna odgovorna fiskalna politika.

Velimir Šonje (Arhivanalitika) naveo je da će kamatne stope zbog uvođenja eura vjerojatno biti niže nego da uvođenja eura nema.

Marijana Ivanov (Ekonomski fakultet, Zagreb) osvrnula se na tečajnu politiku rekavši da bi do ulaska Hrvatske u tečajni mehanizam (ERM II) trebalo spriječiti aprecijaciju kune. Njen je stav da bi bolji tečaj za ulazak u tečajni mehanizam bio onaj uz paritet od 7,8, a ne postojeći od 7,5 kuna za euro. Ne bojim se rasta cijena, izjavila je Marijana Ivanov, a vidim i pozitivne efekte poput veće potrošnje turista.

Ako jedna moderna država zna raspolagati s vlastitim novcem, ako se zna služiti primarnom emisijom u svrhu poluge razvoja gospodarstva i društva, onda je to oružje jače od bilo koje oružane sile, naglasio je Drago Jakovčević (Ekonomski fakultet, Zagreb), te dodao da Hrvatska u velikom valutnom području neće sudjelovati u donošenju odluka.

Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke, citirao je dr. sc. Zsolta Darvasa: U Hrvatskoj imate najgore od oba svijeta – najgore od eura i najgore od kune. S jedne strane, zbog visoke euroizacije monetarna politika je ograničena, a s druge strane izraženi su valutni rizici i visok je regulatorni trošak. Istaknuo je da je sadašnji tečajni režim održiv, ali skup.

U drugom dijelu konferencije naglasak je stavljen na iskustva drugih zemalja, Slovačke i Slovenije.

Put do eura jest težak, rekao je Peter Kažimír, ministar financija Slovačke, a potrebna je čvrsta odluka i podrška javnosti i političkih elita. No, prednosti su za Slovačku ostvarene, povećan je izvoz, ubrzala konvergencija, a Slovačka je je sjela za stol na kojem se odlučuje. Zbog eura, slovački je BDP porastao 10% , istaknuo je Kažimir. Slovačka će podržati Hrvatsku u priključivanju europodručju, naveo je, a Hrvatska može učiti i od naših pogrešaka.

Elena Kohútiková, bivša zamjenica guvernera Narodne banke Slovačke, istaknula je da je Slovačka provela duboke strukturne reforme te da je prije ulaska u europodručje promijenjena gospodarska slika zemlje. Provedbom porezne reforme, reformom tržišta rada te mirovinskog sustava pripremili smo temelj za buduću zdravu fiskalnu politiku, rekla je Kohútiková. Također, pripremljeni su instrumenti makroprudencijalne politike koji se mogu koristiti u trenutku kad država više nema vlastitu monetarnu politiku i instrumente tečaja. Nakon uvođenja eura povećala su se inozemna ulaganja, uz veću razinu greenfield investicija. Eurostrategiju su u Slovačkoj pripremili zajedno središnja banka i ministarstvo financija, a o samoj se strategiji puno raspravljalo. Važno je da uvođenje eura postane zajednički cilj, naglasila je Kohútiková. Slovačka je željela iskoristiti koristi pune integracije u EU, a to znači i prihvaćanje zajedničke valute. No, uvođenje eura nije lijek, morate se boriti za zdravu ekonomsku politiku i ekonomsko okružje. Euro je instrument koji može pomoći i građanima i poduzetnicima, ali fiskalna politika je preduvjet za zdravu ekonomsku politiku države.

Najveća korist koju je Slovenija imala je vezana uz međunarodnu razmjenu, rekao je Darko Bohnec, bivši viceguverner Banke Slovenije. Euro je imao i pozitivan efekt za poduzeća. Govoreći o gubitku samostalne monetarne politike, Bohnec je naglasio da je važno da se koriste ostale politike – fiskalna, strukturna i makroprudencijalna politika.

Igor Masten, profesor na Sveučilištu u Ljubljani istaknuo je da je prije ulaska u ERM II inflacija u Sloveniji bila 7% dok je nakon toga bila na 1,9%. Euro kao valuta znači i lakši pristup tržištu novca što je pomoglo Sloveniji u vrijeme bankovne krize.

Zajednički cilj Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija jest rast životnog standarda, rekao je u završnom govoru ministar financija Zdravko Marić. Zahvalio je sudionicima konferencije na dobrim savjetima i preporukama posebno onima koje se tiču proračuna i javnih financija. Također je naveo da je ove godine, uz sve izazove, ostvaren gospodarski rast od 3%, te da su javne financije stabilne, a javni dug na silaznoj putanji.