Statistika platnog prometa u RH 2016.

Objavljeno: 2.11.2017.

Hrvatska narodna banka nedavno je izdala dvije publikacije iz područja statistike platnog prometa. Publikacija Platne kartice i kartične transakcije izdana je u srpnju, a publikacija Platne transakcije i računi izdana je u listopadu ove godine. U nastavku je kratak osvrt na najzanimljivije podatke koji su u njima prikazani i detaljnije obrađeni uz grafički prikaz u prilogu.

Na dan 31. prosinca 2016. evidentirano je ukupno 7.931.421 račun građana (potrošača) i 408.259 računa poslovnih subjekata (nepotrošača). Ako se analizira koliko građana (potrošača) i poslovnih subjekata (nepotrošača) koji posluju u RH ima otvorenih računa, dolazi se do podatka da su ukupno 3.669.831 građanin i 287.982 poslovna subjekta imali otvoren račun u minimalno jednoj banci. Kada se prethodno navedeni podaci stave u omjer s ukupnim brojem evidentiranih računa građana i poslovnih subjekata na dan 31. prosinca 2016., dolazi se do zaključka da svaki građanin (potrošač) ima u prosjeku 2,16 računa te da svaki poslovni subjekt u RH ima u prosjeku 1,42 računa.

Na isti dan u RH građanima (potrošačima) izdano je ukupno 8.414.822 platne kartice, što čini 1,96 kartica po stanovniku. Najzastupljenije su debitne kartice s udjelom od 79%, slijede charge kartice s udjelom od 8%, kartice s funkcijom odgođene naplate s udjelom od 6% i revolving kartice s udjelom od 5%. Ako se analizira koliko je ukupno građana (potrošača) imalo barem jednu karticu, dolazi se do podatka da je u RH ukupno 3.341.798 imatelja platnih kartica, odnosno od ukupnog broja stanovnika RH njih 78% imalo je barem jednu platnu karticu. Poslovnim subjektima (nepotrošačima) na posljednji dan u 2016. godini bilo je izdano ukupno 407.998 platnih kartica, dok je bilo evidentirano ukupno 207.313 imatelja platnih kartica poslovnih subjekata (nepotrošača). Isto tako iz zaprimljenih podataka vidljivo je kako se od ukupnog broja izdanih platnih kartica u 2016. uistinu koristilo njih tek 49,8%, dok ih se nije koristilo čak 44,6%, a ostatak od 5,6% bile su blokirane platne kartice.

Od ukupno izvršena 384,03 milijuna transakcija prihvata platnih kartica u 2016. 90% odnosi se na platne kartice hrvatskih izdavatelja, a 10% na one inozemnih izdavatelja. U 2016. od ukupno izvršena 154.507,24 milijuna kuna transakcija prihvata platnih kartica 84% odnosi se na platne kartice hrvatskih izdavatelja, a 16% na platne kartice inozemnih izdavatelja. Zanimljivo je da je ukupan broj transakcija prihvata platnih kartica inozemnih izdavatelja u 2016. godini u odnosu na 2015. porastao za 12,72%, a vrijednost za 11,08%. Također, iz grafikona u prilogu jasno se vidi cikličnost u ljetnim mjesecima, kada je potrošnja turista plaćena platnim karticama u RH najveća.

U posljednje vrijeme svjedoci smo i intenzivnog uvođenja beskontaktne tehnologije pri izvršavanju kartičnih plaćanja. Tako se u odnosu na 2014. godinu u RH nastavio snažan trend zamjene običnih POS terminala onima koji primjenjuju beskontaktnu tehnologiju, odnosno prihvaćaju beskontaktne platne kartice. Jednako snažan trend prisutan je i pri izdavanju beskontaktnih kartica. U RH ukupno je u 2016. godini bilo 39.458 aktivnih beskontaktnih POS terminala. Njihov se broj u 2016. godini povećao za 39% u usporedbi s prethodnom godinom, te sada njihov udio u ukupnom broju POS terminala iznosi 37%. Isto tako, udio beskontaktnih kartica povećao se u 2016. godini za 3,3%, te sada iznosi 22,5%. Zanimljivo je i da po istraživanju VISA-e, RH zauzima peto mjesto u EU-u po brzini uvođenja beskontaktne tehnologije na tržište.

Kada govorimo o RH, unatoč relativno snažnom stupnju financijske inkluzije, vidljive u velikom broju korisnika bazičnih financijskih usluga poput bankovnih računa i bankovnih kartica kao i upotrebi internetskog i mobilnog bankarstva, možemo reći da još spadamo u društvo sklonije upotrebi gotovog novca. O tome govore i statistički podaci prema kojima se još uvijek 88% broja transakcija fiskaliziranih računa u RH odnosi na plaćanje gotovinom, dok se na plaćanja karticama odnosi tek 11%. Kada se gleda vrijednost transakcija fiskaliziranih računa, omjeri su malo povoljniji glede plaćanja karticama, pa se 58% vrijednosti odnosi na gotovinu, a 38% na vrijednost plaćanja karticama.