Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je na sjednici održanoj u ponedjeljak, 16. prosinca 2019. godine, recentne gospodarske i monetarne pokazatelje, prihvatio projekciju monetarne politike za razdoblje do 2022. godine i usvojio izvješće o stanju u bankovnom sustavu u trećem tromjesečju ove godine. Usto, Savjet HNB-a donio je nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
Stopa rasta realnog BDP-a mogla bi u 2019. godini iznositi 3,0%. Realni se BDP u trećem tromjesečju povećao za 2,9%, pri čemu je najveći doprinos ukupnom rastu dao izvoz robe i usluga, dok visokofrekventni statistički podaci za posljednje tromjesečje upućuju na usporavanje tekućeg gospodarskog rasta. U 2020. očekuje se nastavak rasta gospodarske aktivnosti, uz blago smanjenje stope rasta realnog BDP-a na 2,8%. Usporavanje rasta u odnosu na ocjenu za 2019. godinu odraz je slabijeg očekivanog rasta ukupnog izvoza. Domaća potražnja bi mogla rasti po stabilnim stopama, pri čemu bi se težište moglo još više prebaciti na osobnu potrošnju. Na tržištu rada očekuje se nastavak rasta broja zaposlenih i pad stope nezaposlenosti. Kada je riječ o inflaciji, u 2019. očekuje se njeno usporavanje na 0,8%, ponajviše zbog smanjenja doprinosa cijena energije te učinka smanjenja stope poreza na dodanu vrijednost na prehrambene i farmaceutske proizvode. U 2020. bi se inflacija mogla ubrzati na 1,4% kao rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena hrane i rasta trošarina. Unatoč daljnjem produbljivanju manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, višak na tekućem i kapitalnom računu bi na razini cijele 2019. mogao biti veći nego prethodne godine zahvaljujući rastu izvoza usluga, jačem korištenju EU fondova i rastu prihoda od osobnih doznaka, dok se tijekom 2020. očekuje smanjenje viška. Trend poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao bi se nastaviti. Kada je riječ o fiskalnoj politici, prema izmjenama i dopunama proračuna za ovu godinu, nakon viška proračuna opće države u 2018. godini, u 2019. bi mogao biti ostvaren blagi manjak, dok se prema proračunu za 2020. u istoj godini očekuje blago pozitivan saldo. Dug opće države vjerojatno će se nastaviti smanjivati sukladno propisanim fiskalnim pravilima. U takvom makroekonomskom okružju HNB namjerava i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava, uz istodobno održavanje nominalnog tečaja kune prema euru stabilnim. Visoka likvidnost bi trebala nastaviti poticati višegodišnji trend poboljšanja uvjeta financiranja domaćih sektora. Pritom bi ukupni plasmani domaćim sektorima (isključujući državu) mogli usporiti u 2019. kao posljedica nepovoljnijeg kretanja plasmana poduzećima, dok bi se u 2020. mogao zabilježiti oporavak kreditiranja poduzeća uz tek blago usporavanje plasmana stanovništvu.
Na ovoj sjednici Savjet HNB-a suglasio se s prijedlogom nadzornog odbora Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka da nov mandat predsjednika uprave dobije Christoph Schöfböck, a da članovi uprave te banke postanu Krešimir Barić i Hannes Frotzbacher.
K tome, Savjet HNB-a donio je odluke o osnovnim obilježjima prigodnoga optjecajnoga kovanog novca od 25 kuna u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. godine te puštanju tog novca u optjecaj: ovaj prigodni optjecajni kovani novac bit će u količini od 30.000 komada pušten u optjecaj 15. siječnja 2020. godine. Također, Savjet HNB-a usvojio je i Odluku o puštanju u optjecaj kovanog novca kuna i lipa s oznakom godine kovanja "2020.".