Makroekonomskim projekcijama nastoji se sveobuhvatno predvidjeti i razumjeti buduće stanje gospodarstva. One obuhvaćaju projekcije gospodarskog rasta, inflacije, plaća, nezaposlenosti i trgovine. Stručnjaci Eurosustava i Europske središnje banke (ESB) izrađuju makroekonomske projekcije za gospodarstvo europodručja i za globalno gospodarstvo. Makroekonomskim projekcijama pomažu Upravnom vijeću ESB‑a u procjeni gospodarskih kretanja i rizika za stabilnost cijena (ESB). Od ulaska u europodručje Hrvatska narodna banka (HNB), zajedno s ESB-om i drugim nacionalnim središnjim bankama, izrađuje dvije temeljne makroekonomske prognoze Eurosustava. Te se projekcije objavljuju u lipnju i prosincu. Osim toga, ESB dva puta godišnje, u ožujku i rujnu, samostalno ažurira navedene projekcije za europodručje, a HNB istodobno samostalno ažurira projekcije za Hrvatsku.
Očekivanja glede globalne gospodarske aktivnosti nisu se znatnije promijenila posljednjih mjeseci, premda najrecentnija ostvarenja upućuju na sve izraženije negativne rizike. Nakon usporavanja rasta u drugom tromjesečju, najnoviji pokazatelji pouzdanja najavljuju daljnje slabljenje globalne aktivnosti u trećem tromjesečju koje bi, osim u prerađivačkom sektoru, moglo postati sve izraženije i u uslužnom sektoru. Time se dodatno pojačavaju negativni rizici i za globalni gospodarski rast i za gospodarsku aktivnost u europodručju, koja zapravo stagnira od početka godine. Istodobno su globalni inflatorni pritisci i dalje ustrajni, posebice kada je riječ o temeljnoj inflaciji, i to prije svega zbog visoke inflacije cijena usluga. Trend smanjivanja cijena sirove nafte također je sporiji od očekivanja zbog najava o ograničenjima proizvodnje, što je dodatni rizik za globalnu inflaciju.
Očekivani rast hrvatskoga gospodarstva za 2023. godinu nije se promijenio u odnosu na lipanjsku projekciju HNB-a i iznosi 2,9%, a rast u 2024. i 2025. mogao bi se usporiti na 2,6%. Pritom recentna kretanja, uključujući ona u vanjskome okružju, upućuju na jačanje negativnih rizika. Nakon što je gospodarska aktivnost u prvoj polovini ove godine nastavila razmjerno snažno rasti, podržana snažnim priljevom turista i rastom osobne potrošnje te, u manjoj mjeri, investicija, u nastavku tekuće godine rast bi mogao oslabjeti. Takva očekivanja djelomično odražavaju usporavanje dinamike turističke aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci, a nakon snažnog skoka početkom godine očekuje se i blaži rast osobne potrošnje, što je vezano uz sporiji projicirani rast realnih plaća i broja zaposlenih. S druge strane, investicijska bi se aktivnost mogla intenzivirati zbog očekivanoga jačeg korištenja fondova Europske unije u odnosu na prvo polugodište. U 2024. godini realan rast mogao bi se usporiti na 2,6%, pri čemu bi doprinos investicija mogao biti nešto manji, a i rast izvoza usluga mogao bi se usporiti s obzirom na to da dosegnute razine već premašuju pretpandemijska ostvarenja. S druge strane, s dinamiziranjem inozemne potražnje sljedeće godine robni bi izvoz mogao ojačati, a osobna potrošnja nastaviti rasti po stabilnim stopama podržana umjerenim rastom realnih dohodaka u uvjetima manjka radne snage i nastavka smanjenja inflacije. Rizici za gospodarski rast i dalje su naglašeni, pri čemu u kratkome roku dominiraju negativni rizici, dok se srednjoročni rizici čine više uravnoteženi. Negativni rizici proizlaze iz relativno slaboga vanjskog okružja, kao i iz produženog trajanja rata u Ukrajini te i nadalje prisutnih geopolitičkih napetosti čija bi eskalacija mogla rezultirati izraženijim usporavanjem svjetske ekonomije i potom gospodarstva europodručja i Hrvatske. Osim toga, akumulirani učinci pooštravanja monetarne politike mogli bi nešto snažnije usporiti gospodarsku aktivnost nego što se trenutačno očekuje. S pozitivne strane, investicije privatnog sektora i kretanja na tržištu rada mogli bi se pokazati otpornijima na učinke monetarnog stezanja nego što se sada očekuje.
Na tržištu rada trebali bi se nastaviti bilježiti trendovi rasta zaposlenosti i pada stope nezaposlenosti uz porast nominalnih i realnih plaća. Relativno snažan rast zaposlenosti u prvom polugodištu 2023. ponajviše je rezultat dinamiziranja gospodarske aktivnosti u uslužnim djelatnostima, poglavito u turizmu. U nastavku godine, kao i u ostatku projekcijskog razdoblja, očekuje se postupno slabljenje zamaha, u skladu s projiciranim gospodarskim kretanjima. Tako se očekuje razmjerno blago dodatno smanjenje stope nezaposlenosti, djelomično i pod utjecajem sve izraženijeg zapošljavanja stranih radnika. Nakon ubrzanja u tekućoj godini, u nastavku projekcijskog razdoblja očekuje se usporavanje rasta nominalnih i realnih plaća, premda će njihova putanja uvelike ovisiti o kretanju inflacije i pritiscima radnika povezanima s nadoknađivanjem eventualnoga relativnog zaostajanja plaća u nekim djelatnostima u razdoblju intenzivnih promjena cijena, kao i o manjku radne snage u pojedinim djelatnostima.
Inflacija, koja je u kolovozu privremeno porasla zbog poskupljenja energenata, trebala bi nastaviti slabjeti te bi se nakon 10,7% ostvarenih protekle godine mogla usporiti na ocijenjenih 8,8% u 2023. i dodatno se sniziti na 4,7% u 2024. te 2,4% u 2025. godini. Usporavanju inflacije u 2023. najviše pridonosi smanjenje inflacije cijena energije, premda je ograničenje ponude sirove nafte na svjetskom tržištu odnedavno inflaciju poguralo naviše. Inflacija cijena hrane također se usporava u okružju i dalje osjetno nižih cijena energenata u odnosu na iznimno visoke razine iz sredine 2022. godine kao i smanjenja cijena prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu. Niže cijene energenata i drugih sirovina trebale bi u uvjetima normalizacije globalnih lanaca opskrbe usporiti i rast cijena industrijskih proizvoda. Za razliku od toga, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) mogla bi se u 2023. ubrzati na 9,4%. Naime, inflacija cijena usluga posljednjih se mjeseci zadržala na visokim razinama te bi sveukupno u 2023. mogla porasti više nego što se prije očekivalo. Inflaciji cijena usluga ponajprije pridonose ugostiteljske usluge i usluge smještaja, a činitelji koji utječu na rast njihovih cijena uključuju, između ostalog, raniji rast troškova izazvan porastom cijena energije i hrane, nedostatak radne snage i rezultirajući porast plaća, snažnu potražnju za turističkim uslugama, kao i nastavak procesa konvergencije cijena usluga prema prosječnoj razini u europodručju. Rizici za ostvarenje projicirane inflacije i dalje su vrlo naglašeni. Osim viših cijena energije, koje su se djelomično materijalizirale prethodnih mjeseci, rizici za sporije smanjenje inflacije uključuju i mogući izraženiji rast cijena hrane, kojem bi osim eventualnih nepovoljnih vremenskih prilika moglo pridonijeti i povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative vezane uz izvoz žitarica. Dodatno, inflacija bi mogla biti viša i u slučaju naglašenijeg rasta plaća, osobito ako se profitne marže ne smanje i time apsorbiraju dio troškovnih pritisaka plaća. S druge strane, slabljenje potražnje, jači učinci pooštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na potrošačke cijene dobara i usluga rizici su koji bi mogli spustiti inflaciju ispod projicirane putanje.
Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2023. mogao bi se znatno povećati u odnosu na prošlu godinu i iznositi 2,9% BDP-a, a nakon toga mogao bi se početi blago smanjivati. Prognozirani rast viška u 2023. prvenstveno odražava očekivani rast prihoda od turizma, rast neto priljeva sredstava iz proračuna EU-a i primjetno smanjenje vrijednosti neto uvoza energenata zbog pada njihovih cijena na svjetskom tržištu. Ipak, vrhunac korištenja sredstava iz fondova EU-a i snažna domaća potražnja mogli bi pridonijeti i nadalje razmjerno visokim stopama rasta neto uvoza ostale robe. U ostatku projekcijskog razdoblja višak na tekućem i kapitalnom računu mogao bi se blago smanjiti pod utjecajem daljnjeg rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, zbog toga što je domaća potražnja i dalje snažnija od inozemne, kao i pod utjecajem manjeg neto priljeva sredstava iz proračuna EU-a. Naime, vrhunac priljeva iz proračuna EU-a očekuje se u 2023., kada je krajnji rok za isplate sredstava iz financijske omotnice za razdoblje od 2014. do 2020. te sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za potrebe sanacije područja pogođenih potresom.
Europska središnja banka (ESB) objavila je jesensku prognozu za europodručje, koja je dostupna na sljedećoj poveznici.
Tablica makroekonomskih projekcija za Hrvatsku
(promjena u odnosu na prethodnu godinu, osim ako nije drugačije naznačeno)
Tablica makroekonomskih projekcija za europodručje
(promjena u odnosu na prethodnu godinu, osim ako nije drugačije naznačeno)
