Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te razmotrio najnoviju analizu financijske stabilnosti. Savjet je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.

Oporavak gospodarske aktivnosti u prvom bi se tromjesečju 2021. mogao ubrzati, prema rezultatima modela brze procjene BDP-a, što se može povezati i s predahom između drugog i trećeg vala pandemije u Hrvatskoj. Pri tome pokazatelji tržišta rada pokazuju slabljenje zamaha prema kraju tromjesečja, vjerojatno kao rezultat blažeg jačanja sezonskih aktivnosti u uvjetima ponovnog pogoršanja epidemiološke situacije. Rast cijena nafte u ožujku je, zajedno s baznim učinkom, povećao godišnju stopu inflacije potrošačkih cijena koja je dostigla 1,2 posto (nakon 0,3 posto u veljači). Monetarna politika u takvim uvjetima ostaje iznimno akomodativna, a slobodna novčana sredstva banaka i u travnju nastavljaju rasti, najviše zbog smanjenja kunskih depozita države kod HNB-a, te dostižu najviše razine dosad. No, kreditna je aktivnost i dalje prigušena pa su plasmani banaka i u ožujku usporili svoj godišnji rast na 2,3 posto, s tri posto u veljači. Pritom je osobito usporio godišnji rast plasmana poduzećima (s 4,1 posto u veljači na jedan posto u ožujku) zbog snažnog kreditiranja poduzeća u istom mjesecu prošle godine. S druge strane, rast plasmana stanovništvu se ubrzao zahvaljujući sve izraženijem  rastu stambenih kredita uz manji pad gotovinskih nenamjenskih kredita. Ubrzavanje oporavka realne aktivnosti povoljno se odrazilo i na proračunske prihode koji su porasli za 10 posto u prvom tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje. Istodobno su porasli i proračunski rashodi pa je manjak proračuna iznosio 3,5 milijarde kuna. Tako je u prvom tromjesečju ostvaren manjak koji je, međutim, bio nešto manji nego onaj ostvaren u istom tromjesečju prošle godine, a koje je također već djelomično bilo pod utjecajem pandemije.

Unatoč sve bržem oporavku gospodarske aktivnosti, ukupna izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima zadržala se na povišenoj razini. U uvjetima i dalje izražene neizvjesnosti, posebno se izdvaja nekoliko skupina rizika za financijsku stabilnost.

Javni je dug snažno porastao, uz jačanje međuovisnosti između banaka i države. Fiskalna politika je, uz mjere drugih ekonomskih i regulatornih politika, pridonijela ublažavanju posljedica pandemije. No, naličje nižih prihoda i izdašnih fiskalnih potpora je snažan porast razine javnog duga. Također, dodatno je ojačala već ionako snažna izloženost kreditnih institucija prema državi. Ipak, niska premija na rizik zemlje i povoljni uvjeti financiranja, kao i izdašna raspoloživa sredstava iz proračuna EU, olakšavaju financiranje države i kratkoročno ublažavaju te rizike.

Visoke i brzo rastuće cijene stambenih nekretnina se sve više odvajaju od ekonomskih veličina koje bi ih trebale određivati. Premda se u uvjetima pandemije broj transakcija na tržištu stambenih nekretnina nešto smanjio, cijene stambenih nekretnina tek su blago usporile rast. Potaknuti povoljnim uvjetima financiranja, nastavkom državnog programa subvencioniranja, te stabilnom zaposlenosti i dohocima pod utjecajem fiskalnih potpora, stambeni krediti i dalje ubrzano rastu. Iako se ti krediti u prosjeku odobravaju uz razborite uvjete kreditiranja, kod dijela kredita su vidljivi povišeni omjeri otplata u odnosu na dohodak, što u nepovoljnim okolnostima može pojačati utjecaje poremećaja na tržištu nekretnina.

Sa sve dužim trajanjem pandemije i fiskalnih poticaja ujedno raste i rizik zombifikacije korporativnog sektora. Unatoč oporavku agregatne gospodarske aktivnosti, dijelovi gospodarstva i dalje su pogođeni mjerama socijalnog distanciranja. S jedne strane, preuranjeno povlačenje različitih potpora može ugroziti poslovanje zdravih poduzeća. S druge strane, broj ulazaka i izlazaka poduzeća s tržišta se unatoč pandemiji smanjio. Predugo održavanje potpora može stoga zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima i tako smanjiti raspoloživost resursa za rast zdravih poduzeća, što može smanjiti korporativni dinamizam i zombificirati sektor poduzeća, s nepovoljnim implikacijama za gospodarski rast i financijsku stabilnost.

Pritisci na zarade kreditnih institucija i dalje će jačati, što se srednjoročno može nepovoljno odraziti na raspoloživost kredita. Uz znatnu heterogenost među kreditnim institucijama, sustav je visoko kapitaliziran i likvidan, te je sposoban apsorbirati znatne troškove kreditnog rizika. Ti su troškovi već snažno porasli pod utjecajem pada gospodarske aktivnosti, a regulatorne olakšice djelomično su odgodile njihovu punu materijalizaciju. Nastavak tendencije pada kamatnih stopa i rasta udjela plasmana s nižim prinosima dodatno će ograničiti mogućnost poboljšanja zarada. Kreditne institucije će se stoga morati sve više oslanjati na digitalne kanale prodaje kako bi smanjile troškove i donekle očuvale profitabilnost. Također, morat će se prilagoditi tranziciji prema zelenoj ekonomiji, uz razmatranje i uključivanje klimatskih rizika u ocjene ukupnih rizika.

Savjet HNB-a dao je Nadzornom odboru Raiffeisenbank Austria d.d. suglasnost za imenovanje Liane Keserić za predsjednicu uprave Raiffeisenbank Austria d.d. te je izdao odobrenje da Raiffeisenbank Austria d.d. pripoji Raiffeisen stambenu štedionicu d.d.