Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić sudjelovao je 23. svibnja 2019. na konferenciji Ekonomskog fakulteta Corvinus Sveučilišta u Budimpešti održanoj povodom 30. obljetnice tog fakulteta. Tom prigodom osvrnuo se na aktualna ekonomska kretanja te proces konvergencije u Hrvatskoj i zemljama Europske unije u okružju, naglasivši kako je došlo do usporavanja potencijalnog rasta praćenog slabijim investiranjem te da je nužno nastaviti s provođenjem strukturnih reforma, posebice onih usmjerenih na postizanje visoke kvalitete ljudskoga kapitala, lakše ulaganje privatnog sektora u fizički kapital i znanje, odgovarajući pristup financiranju za mala i srednja poduzeća te prijateljsko poslovno okružje.

Govoreći o uvođenju eura kao službene valute, podsjetio je da je većina malih država članica Europske unije već uvela euro kao svoju valutu. Iako bliski trgovinski odnosi s europodručjem upućuju na potencijalne koristi od uvođenja eura za sve zemlje Srednje i Istočne Europe, samo su visokoeuroizirane zemlje poput Hrvatske, Bugarske i Rumunjske izrazile interes za uvođenje eura. Hrvatska bi trebala pristupiti tečajnom mehanizmu ERM II sredinom iduće godine, dok će mu Bugarska pristupiti ove godine. No čak se i one države koje nisu euroizirane mogu koristiti tečajem kao nominalnim sidrom monetarne politike. Primjerice, Danska – koja ima trajno izuzeće za uvođenje eura kao vlastite valute – vezala je dansku krunu za euro u sklopu tečajnog mehanizma ERM II kako bi utjecala na inflaciju.

Kada je riječ o koristima i troškovima uvođenja eura u Hrvatskoj, guverner je istaknuo da su koristi trajne naravi, dok su troškovi mali i pretežno jednokratni. Osim što bi se prelaskom na euro uklonio valutni rizik za građane, poduzeća i državu, došlo bi do smanjenja kamatnih stopa, a ulazak u europodručje imao bi pozitivan učinak na međunarodnu razmjenu i investicije preko smanjenja transakcijskih troškova i troškova konverzije valuta te veće transparentnosti i lakše usporedivosti cijena. Također, uvođenje eura pozitivno bi se odrazilo na turizam: 70 posto ukupnih prihoda od turizma i 60 posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj dolazi iz europodručja. Što se tiče troškova, gubitak samostalne monetarne politike ne bi stvorio značajniji negativan učinak za Hrvatsku, pojasnio je guverner, napomenuvši da visoka izloženost domaćih sektora valutnom riziku i snažna prisutnost eura u hrvatskom financijskom sustavu ionako sužavaju prostor za provođenje monetarne i tečajne politike; tečaj se održava stabilnim i ne može se rabiti kao sredstvo za povećavanje konkurentnosti. Visok udio stranog vlasništva u hrvatskom bankovnom sustavu također ograničava mogućnost vođenja potpuno neovisne monetarne politike.

Iako građani imaju percepciju znatnijeg porasta cijena potaknutog uvođenjem eura, analize pokazuju da je učinak konverzije na cijene u novim članicama europodručja bio blag i jednokratan, a prosječno je iznosio 0,23 postotna boda. Kako bi se spriječilo neopravdano zaokruživanje cijena kod konverzije, države mogu uvesti mehanizam dvojnog iskazivanja cijena u nacionalnoj valuti i eurima šest mjeseci prije i nakon konverzije.