Predavanje Charlesa McCreevya, povjerenika Europske unije za unutarnje tržište i usluge

Objavljeno: 20.9.2007.

Uvodne napomene
Gerarda Danahera, SC
počasnog konzula Hrvatske u Irskoj


Ovdje, u Hrvatskoj narodnoj banci nije potrebno posebno predstavljati Antu Čičin-Šaina. Međutim, primjereno je reći nekoliko riječi o onome što je prethodilo današnjem događaju.

Irska i Hrvatska oduvijek su imale mnogo toga zajedničkog. 

Obje su male zemlje sa sličnom povijesti i zajedničkim vrijednostima. Isto tako, obje zemlje morale su se u iznimno nepovoljnim okolnostima izboriti za političku neovisnost i nacionalni opstanak. Zbog toga ne čudi što je u Iraca postojala velika potencijalna podrška Hrvatskoj. Međutim, da bi se taj potencijal ostvario, Hrvatsku je u Irskoj trebao predstavljati čovjek koji nije samo uspješan diplomat već i čovjek s kojim se irski narod mogao poistovjetiti. Pokojni predsjednik Tuđman zasigurno je odabrao pravog čovjeka za taj posao kad je imenovao dr. Čičin-Šaina za prvog veleposlanika Hrvatske u Irskoj.

Dr. Čičin-Šain nikad nije bio rezidentni veleposlanik u Dublinu. Međutim, njegovom zaslugom i zaslugom vlade koju je predstavljao, to nije spriječilo ubrzani i iznimno uspješni razvoj irsko-hrvatskih odnosa. 

U tom je smislu osobito primjereno što se današnji događaji odvijaju u vrijeme kad je predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader. Kao zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Sanader ostavio je snažan dojam u Dublinu i bitno pridonio političkim i gospodarskim vezama koje su se tada stvarale. 

Povezanost dviju zemalja neizmjerno je ojačana bliskim odnosima koje je on tijekom godina razvio s našim premijerom, g. Ahernom, kao i s našim tadašnjim iznimno uspješnim ministrom financija, Charliejem McCreevyjem.

Doista, da bismo razumjeli važnost povezanosti koja se razvila između Irske i Hrvatske, trebamo se samo podsjetiti da je Hrvatskoj odobren pristup u Vijeće Europe u vrijeme kad je Irska predsjedala EU, te da je tijekom posljednjeg irskog predsjedanja EU dr. Sanader ponovno bio u Dublinu u trenutku kad je Hrvatska ostvarila status kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji. 

Kako se Hrvatska približava punopravnom članstvu u EU, važno je da dodatno ojačamo i razvijamo povezanost naših dviju zemalja. Iako sve države članice EU dijele slične vrijednosti, neke dijele i određene posebne interese. Osobito je bliska suradnja manjih država članica u interesu svih zemalja, ne samo zato što povećava utjecaj manjih zemalja već i zato što pomaže većim zemljama time što olakšava povezivanje i promiče stabilnost. 

Irsko-hrvatska poslovna udruga odlučila je započeti ovu seriju predavanja kako bi se jednom godišnje razgovori i kontakti između Irske i Hrvatske usredotočili na bitna gospodarska pitanja, te obilježio jedinstveni doprinos dr. Čičin-Šaina ovom procesu.

Velika pomoć Udruzi u poduzimanju ove inicijative bila je bezrezervna podrška sadašnjih hrvatskih diplomata u Irskoj, posebice veleposlanika Veselka Grubišića te zamjenika veleposlanika Antuna Babića, koji je počasni tajnik Udruge. Udruga je duboko zahvalna na pomoći veleposlanstvu Republike Hrvatske u Dublinu. 

U ime Udruge također bih želio zahvaliti veleposlaniku Irske u Hrvatskoj što je danas ovdje. Veleposlanik McCabe svjestan je kao nerezidentni veleposlanik poteškoća s kojima su se u prošlosti suočavali njegovi hrvatski kolege. Ipak, veliku pomoć pruža mu iznimno aktivni počasni konzul Irske u Hrvatskoj, a to je, neobičnog li spleta okolnosti, nitko drugi do dr. Čičin-Šain. 

Udruga je ponajviše zahvalna Hrvatskoj narodnoj banci. U ovom slučaju to nije samo puka fraza jer bez Hrvatske narodne banke ovaj događaj ne bi bio ni upola uspješan kao što će biti. S obzirom na blisku povezanost Hrvatske narodne banke, Središnje banke Irske i Irsko-hrvatske poslovne udruge, a da i ne spominjem osobnu ulogu koju je dr. Čičin-Šain imao u središnjoj banci, naša su očekivanja glede podrške i pomoći Hrvatske narodne banke kao domaćina ovoga događaja doista opravdano bila vrlo velika. Od prvog trenutka kad je pozvana da sudjeluje u ovome projektu, Hrvatska narodna banka pokazala je zaista iznimnu angažiranost.

U ime Udruge želio bih izraziti našu iskrenu zahvalnost guverneru Željku Rohatinskom na njegovoj cjelokupnoj pomoći i podršci. Posebice bih želio zahvaliti viceguverneru Tomislavu Presečanu s kojim sam prethodno imao čast surađivati na drugom projektu, a čija je posvećenost uspješnom ostvarenju ovoga predavanja dovela do toga da je stekao gotovo jednak broj irskih prijatelja kao sam dr. Čičin-Šain. 

Ne sumnjam da današnji dan nije samo vrhunac jednog zajedničkog pothvata u kojemu sudjeluju Hrvatska narodna banka i Udruga, već i polazište za mnoge druge pothvate. 

Naposljetku stižem i do naših gostujućih govornika.

Udruzi je čast što je, kao važan član Vlade Republike Hrvatske, odgovoran za sva ministarstva povezana s gospodarstvom, potpredsjednik Vlade Polančec pristao održati uzvratno izlaganje na ovogodišnje predavanje. Zbog dobro poznate uspješnosti Vlade u vođenju hrvatskoga gospodarstva posljednjih nekoliko godina izlaganje potpredsjednika Vlade Polančeca iščekujemo s velikim zanimanjem. 

I tako dolazimo do povjerenika McCreevyja.

Na moje veliko osobno zadovoljstvo, kao i zadovoljstvo svih ostalih njegovih prijatelja u Irsko-hrvatskoj poslovnoj udruzi, on je pristao održati ovo predavanje. Kao ministar financija u Dublinu oduvijek je bio veliki zagovornik Udruge i dobar prijatelj Hrvatske. 

Naravno, vjerojatnije je da će biti zapamćen po onim danima kad je kao ministar financija bio na čelu najuspješnijega gospodarstva u Europskoj uniji. Tijekom tih godina provedeno je mnogo inventivnih političkih odluka, napravljeno mnogo smionih izbora i doneseno mnogo teških odluka, te pomno praćena njihova provedba. Često je bilo vrlo teško i izazovno napraviti neke od spomenutih izbora i nadgledati provedbu nekih odluka. Međutim, nema sumnje da je današnje blagostanje Irske uvelike posljedica njegove sposobnosti da gotovo uvijek napravi dobar izbor i da apsolutno uvijek pomno prati njegovo ostvarivanje.

Dok je bio ministar financija, uvijek je bio iznimno svjestan goleme važnosti članstva Irske u Europskoj uniji. 

Sada, kao povjerenik nadležan za unutarnje tržište Europske unije, u idealnoj je poziciji procijeniti izazove i mogućnosti s kojima se Hrvatska suočava na svom putu k punopravnom članstvu u Europskoj uniji, koje se pokazalo tako uspješnim za Irsku.

Dame i gospodo, velika mi je čast predstaviti povjerenika 

 

Charlie McCreevy, povjerenik Europske unije za unutarnje tržište i usluge

 
Irsko-hrvatska poslovna udruga
Predavanje "Ante Čičin-Šain", 2007.
Zagreb, 20. rujna

 

Vaše ekscelencije, dame i gospodo,
veliko mi je zadovoljstvo biti danas ovdje, u Zagrebu kako bih održao drugo predavanje "Ante Čičin-Šain".

Ovom prilikom zahvaljujem Irsko-hrvatskoj poslovnoj udruzi na organizaciji i Hrvatskoj narodnoj banci što je pristala biti domaćin ovog predavanja. 

Na početku bih želio odati priznanje dr. Anti Čičin-Šainu, za kojega znam da je, kao prvi guverner Hrvatske narodne banke, nadgledao uvođenje hrvatskog dinara.

Dr. Čičin-Šain bio je prvi veleposlanik Republike Hrvatske u Irskoj, nakon čega je postao prvi počasni konzul Irske u Hrvatskoj. Znam da je i dalje duboko zainteresiran za Irsku i da nikad nije prestao biti potpuno uključen u sve aspekte irsko-hrvatskih odnosa i prijateljstva.

Želim također odati priznanje vašem premijeru, koji je, znam, također bio na čelu kampanje za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, a koje će Hrvatskoj donijeti znatne koristi u idućim godinama.

Hrvatska je prva zemlja kandidat za EU koju sam posjetio otkako sam imenovan povjerenikom za unutarnje tržište. Kad se moja vlastita zemlja pridružila EU - odnosno EEZ-u, kako se prije 35 godina zvao - mogućnosti koje su nam se tada otvorile, kao relativno nerazvijenoj državi članici, bile su goleme. Ipak, one nisu bile ništa u usporedbi s današnjim mogućnostima.
Posljednja proširenja EU - posebice pridruživanje deset novih država članica prije tri godine, među kojima je nekoliko brzorastućih gospodarstava s tržištima u nastajanju - donijela su Europi novu veliku dinamičnost i stvorila nove poslovne mogućnosti na znatno većem tržištu. Potresi dvaju svjetskih ratova doveli su do povijesnih okolnosti zbog kojih se Hrvatska, koja je povijesno oduvijek bila u srcu Europe, kasno pridružuje procesu razvoja Europske unije. Međutim, mogućnosti jedinstvenog tržišta od 500 milijuna ljudi koji sada nastanjuju prošireno i još više jedinstveno tržište, takve su da će ih Hrvatska, siguran sam, najbolje iskoristiti kad se pridruži Uniji.

Nakon nekoliko godina slabijih gospodarskih rezultata Europa u posljednje vrijeme doživljava zamjetan rast. Čini se da je spremna nadmašiti gospodarskim rastom Sjedinjene Američke Države, i ove i sljedeće godine. Nezaposlenost u eurozoni smanjila se s više od 9 posto na manje od 7 posto u samo dvije godine. To je dobro. Ali nije dovoljno dobro. Gospodarski rast u nekim važnim državama članicama još uvijek je sporiji nego što bi mogao biti. Za poboljšanje je ključno da se tržišna integracija i reforme koje smo pokrenuli prodube i ubrzaju u sljedećim godinama. 

Očigledno je da Hrvatska ostvaruje kontinuirano poboljšanje relativnih gospodarskih pokazatelja: rast prelazi 6 posto, inflacija je oko prosjeka EU, a stalno se napreduje i u smanjenju manjka proračuna opće države. U svjetlu navedenog uopće ne sumnjam da će održivi napredak biti nagrađen, pod uvjetom da se strukturne reforme nastave i da se energično provode, te pod uvjetom da se obuzda rastuća neravnoteža na računu robne razmjene i tekućem računu platne bilance.

Hrvatski bi gospodarski uspjeh u budućnosti također trebali uvelike poboljšati uspješan prijenos i provedba pravne stečevine EU, okvira koji svim gospodarskim subjektima pruža jednaka pravila igre, na osnovi kojega međunarodni ulagači mogu imati povjerenje i povećati svoja izravna ulaganja u zemlju te koji potiče potencijal rasta hrvatskoga gospodarstva. Međutim, taj će potencijal isto tako ovisiti o sposobnosti EU da dodatno ojača integraciju europskoga tržišta, o našoj sposobnosti da nastavimo smanjivati prepreke prekograničnom tržišnom natjecanju, da djelotvorno provodimo postojeće zakone te osiguramo da se donošenje zakona u budućnosti temelji na jasnom planu usavršavanja propisa i povećavanja konkurentnosti. Europa također mora ostati predvodnica kad je riječ o naporima da se dodatno otvore svjetska tržišta, od čega bi svi imali koristi - i razvijene države i države u razvoju.

Globalizacija donosi goleme izazove. Ali mogućnosti koje otvorenost nudi i dinamičnost koju ona potiče, najbolje su jamstvo za rast blagostanja. To je razlog zbog kojeg Europa mora prigrliti globalizaciju i prihvatiti promjene koje ona donosi. 

Kao što znam iz iskustva vlastite zemlje, ako ste mala zemlja, to je nedostatak nemate li neometan pristup velikim, otvorenim tržištima. Golema je prednost ako ga imate. Ali samo ako se usredotočite na ono što potiče izravna ulaganja u zemlju i poduzetništvo te ako to provodite - ako nastojite stvoriti djelotvornu komunikacijsku infrastrukturu, znatan intelektualni kapital, konkurentnu poreznu strukturu i pogodno zakonsko okružje te ako promičete fleksibilne zakone o radu, djelotvoran javni sektor te zdrave i održive javne financije. To su sve vitalno važni čimbenici. Naravno, malim je gospodarstvima teže zato što na svojem matičnom tržištu nemaju prednosti ekonomije razmjera. Ali imaju prednost fleksibilnosti, koja često izmiče velikim tržišnim natjecateljima. A biti uspješan u malom gospodarstvu, težeći izvrsnosti samo u malom broju područja - u kojima se komparativne prednosti mogu utvrditi i razvijati - može biti jako bitno za ukupne gospodarske rezultate i izvozni potencijal. 

Ipak, ključnu važnost za dugoročni uspjeh svakoga gospodarstva imaju pravosuđe i javna uprava, koji osiguravaju da se pravni postupci provode pravedno, nepristrano i u skladu s potrebama tržišnoga gospodarstva, te da su pravila igre jednaka za sve gospodarske subjekte. 

U tom smislu prijenos postojeće pravne stečevine EU ima jednako ključnu ulogu kao i daljnje mjere koje smo predvidjeli za iduće razdoblje.

Dosad je unutarnje tržište ostvarilo velik uspjeh: potaknulo je gospodarski rast u Europi, stvorilo milijune novih radnih mjesta, proširilo mogućnost izbora i intenziviralo tržišno natjecanje - na dobrobit svih građana Europe. Poduzećima je olakšana prekogranična trgovina, koja uz nove inicijative kao što su Direktiva o uslugama te modernizacija carinske unije postaje još lakša. To europskim poduzećima daje više mogućnosti za izvoz i rast. Ipak, mi još nismo ni blizu ostvarivanja našega punog potencijala - potencijala koji će se moći u potpunosti ostvariti kad još poradimo na liberalizaciji tržišta poput tržišta energije i tržišta poštanskih usluga, kad dodatno osnažimo integraciju financijskog tržišta poboljšavajući njegovu infrastrukturu, pomoću jedinstvenoga paneuropskoga platnog sustava i slobodnijega prekograničnoga kretanja kapitala i investicijskih usluga. Jednako je važna i potreba da se ojačaju europske inovacijske sposobnosti pomoću djelotvornijeg i troškovno učinkovitijeg okvira za registriranje i zaštitu intelektualnog vlasništva. Na svim se spomenutim područjima trenutačno radi.

Želim vidjeti uspješniju provedbu i primjenu propisa o javnoj nabavi, što je, po mom mišljenju, posebno važno za nove države članice i države kandidate za članstvo u EU, u kojima nije sve onako kako bi trebalo ili moglo biti. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je to važno, ne samo zato što je poreznim obveznicima potrebno pružiti najbolju vrijednost za novac već i zato da bi se ulagačima i gospodarskim subjektima pokazalo da države članice imaju poštene, otvorene i transparentne sustave javne uprave te jednaka pravila igre za sve. Kad se to ostvari, potaknut će se ulaganja, ubrzat će se gospodarski rast, bit će veći prihodi državne blagajne i osigurat će se sredstva za financiranje daljnjeg razvoja i poboljšanja infrastrukture te drugih javnih potreba putem opsežnijeg programa javne nabave. Postojeći okvir za javnu nabavu u EU obuhvaća javne usluge i javne radove iznad minimalnih iznosa. No, nadam se da će se on uskoro proširiti kako bi obuhvatio koncesije, a s vremenom i javno-privatna partnerstva. Radi se također na jačanju okvira koji bi trebao omogućiti jednostavniju i manje opterećujuću pravnu zaštitu strankama oštećenima u natječajnom postupku, a pojasnit će se i pravila koja se odnose na nabavu sigurnosne i obrambene opreme. Konkurencija pri natjecanju i djelotvorna nabava imaju ključnu ulogu u jačanju gospodarske konkurentnosti. Njihova uspješnost može znatno smanjiti porezno opterećenje pojedinaca i poduzeća te poduprijeti postizanje zdravih javnih financija i financijske stabilnosti. Prijenos propisa Europske unije o javnoj nabavi u nacionalne propise stoga je važan svim državama kandidatima, no još je važnija njihova uspješna provedba.

Sljedeće područje za koje znam da zanima građane Hrvatske jest pružanje usluga. Prošle je godine Direktiva o uslugama prošla proceduru u Parlamentu i Vijeću te se sad nalazi u fazi prijenosa u nacionalna zakonodavstva. Njezin je cilj da građani, potrošači i poduzeća u najvećoj mogućoj mjeri uživaju dobrobiti jedinstvenog tržišta.

U deset godina od donošenja prvog programa jedinstvenog tržišta 1993. otklanjanje prepreka rezultiralo je otvaranjem barem 2,5 milijuna dodatnih radnih mjesta te povećanjem bogatstva za gotovo 900 milijardi eura (prosječno oko 6000 eura po obitelji u EU). 

Kako su poduzeća nalazila nova tržišta u drugim državama članicama, jačalo je tržišno natjecanje. U mnogim su segmentima cijene smanjene, dok su se opseg i kvaliteta proizvoda dostupnih potrošačima povećali. 

Međutim, najveću smo korist uočili na tržištu dobara. Kad je riječ o uslugama, jedinstveno tržište još ne funkcionira onako kako bi trebalo. Još uvijek postoje prepreke koje pružateljima usluga onemogućuju uspostavljanje poslovnog nastana u drugim državama članicama - ili prekograničnu trgovinu. Potrebno je riješiti ta pitanja jer su usluge važne za EU. One čine između 60 i 70 posto gospodarske aktivnosti u 27 država članica EU.

Kad se Direktiva o uslugama prenese u nacionalna zakonodavstva država članica, poduzeća će moći uspostaviti poslovni nastan bilo gdje u EU - štedeći vrijeme i novac. Pružatelji usluga moći će dobiti informacije te obaviti administrativne formalnosti na jednom mjestu u svakoj državi članici, što bi trebalo uvelike ubrzati dobivanje odobrenja za rad i smanjiti troškove. Poduzeće koje želi izgraditi i voditi hotel ili dućan u drugoj državi članici neće se više morati obraćati različitim tijelima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Pružatelji usluga moći će putem interneta ispuniti sve formalnosti vezane uz pokretanje posla. Na taj će način izbjeći troškove i neugodnosti višekratnih posjeta različitim tijelima u državama članicama u kojima namjeravaju pružati usluge.

Sustavi izdavanja odobrenja za rad u državama članicama bit će jasniji, transparentniji, manje restriktivni i nediskriminacijski. Kako sada stvari stoje, dobivanje odobrenja za rad može biti pothvat nepredvidivog ishoda i trajanja, što podrazumijeva znatna kašnjenja i troškove glede naknada za pravne savjete, angažiranja osoblja u pregovorima i izgubljene dobiti.

Nadam se da će s vremenom - čak i ako to ne bude za mandata ove Komisije - Europa moći proširiti Direktivu o uslugama te opseg njezine primjene kako bi se ostvario izniman potencijal, koji konkurentan i dinamičan sektor usluga može donijeti na paneuropskoj razini.

Naposljetku, dame i gospodo, dopustite mi da kažem nekoliko riječi o jedinstvenoj valuti i fiskalnoj politici.

Kao što je hrvatsko iskustvo već pokazalo, znatne se koristi mogu ostvariti pridruživanjem monetarnom sustavu koji je usmjeren na stabilnost. Odmah se može zamijetiti da nepostojanje potrebe konvertiranja valute omogućuje pojedincima i poduzećima uspješnije poslovanje unutar područja jedinstvene valute i smanjuje transakcijske troškove. Time se povećava transparentnost troškova i cijena, što s druge strane potiče veću konkurentnost i povećava produktivnost. Međutim, tu doprinos jedinstvene valute ne prestaje: ona omogućuje zemljama iz europodručja da budu uspješnije zastupljene na svjetskoj gospodarskoj sceni te da se suoče s izazovima koje im donosi globalno gospodarstvo. Europodručje čini gotovo šestinu svjetskog BDP-a, a podjednak mu je i udjel u svjetskoj trgovinskoj razmjeni. Na euro se odnosi gotovo jedna trećina međunarodnog tržišta duga i znatan dio međunarodnih bankovnih obveza i deviznih transakcija. Nove države članice imaju dobre izglede da ostvare dobrobit daljnjom monetarnom integracijom. Njihova su gospodarstva, uglavnom, vrlo otvorena i sve se više i više integriraju u gospodarstvo EU na područjima trgovine, inozemnih izravnih ulaganja i financijske povezanosti. Izgledi su za daljnju gospodarsku i financijsku integraciju dobri. Želio bih pohvaliti uspjeh koji je u razdoblju od proglašenja neovisnosti Hrvatska ostvarila povezujući vrijednost svoje valute prvo s njemačkom markom, a zatim s eurom, kao i u održavanju kretanja tečaja u uskom rasponu.

Međutim, izazovi s kojima se suočavaju nove države članice koje se žele priključiti europodručju nisu zanemarivi: iako Hrvatsku trenutačno ne odlikuje tržište rada s viškom radnih mjesta, kako se gospodarska ekspanzija bude nastavljala - i kako se kamatne stope budu približavale razinama u eurozoni - situacija bi se na tom području mogla promijeniti u srednjoročnom razdoblju. U tim će okolnostima biti važno da fiskalna politika ostane primjerena te da se izbjegnu prociklički impulsi. Razborita fiskalna politika, djelotvoran nadzor nad financijskim sustavom i strukturne reforme kojima se liberaliziraju tržišta rada, proizvoda i kapitala imaju ključnu ulogu u podupiranju eksterne održivosti i konkurentnosti. Za sve države članice - nove i one koje će to postati - obuzdavanje inflatornih pritisaka nije samo pitanje udovoljavanja maastrichtskim kriterijima u određenom trenutku nego i ključan element za očuvanje konkurentnosti i dugoročne makroekonomske stabilnosti.

Dame i gospodo, prošlo je tek nekoliko mjeseci od obilježavanja 50. obljetnice Ugovora iz Rima. Tijekom tog 50-godišnjeg razdoblja europske su integracije donijele veliko blagostanje članicama EU. I to ne samo blagostanje nego također slobodu i sigurnost. Međutim, to blagostanje, sloboda i sigurnost počivaju na istoj, jedinstvenoj osnovi - miru. 

Kao i vi, dolazim iz zemlje koja je u prošlosti bila duboko podijeljena. Iznimno sam svjestan činjenice da se trajan mir može postići tek onda kad se pomirba između bivših neprijatelja duboko ukorijeni. To od ljudi zahtijeva zrelost, odnosno opraštanje prošlih događaja, a da ih se ne zaboravi, te suglasnost da se stare bitke ostave po strani i krene naprijed u ostvarivanje zajedničkih ciljeva.

Zbog paralelnog jačanja integracija i postupnog širenja Europa je danas puno sigurnija i bogatija nego na početku integracijskih procesa. I danas, s 27 država članica i brojem stanovnika od gotovo 500 milijuna, Europa je puno snažnija u svjetskim razmjerima nego prije 35 godina kad se, nakon pristupanja Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i Danske, broj članica EU povećao sa 6 na 9, i kad je broj stanovnika iznosio nešto manje od polovine sadašnjeg broja stanovnika. Danas je naš utjecaj na svjetsko gospodarstvo znatno veći, a s pristupanjem zemalja poput Hrvatske i drugih zemalja Europa će postati još snažnija i moćnija. Želim vam sve najbolje u daljnjem napretku na putu prema članstvu u EU. Nadam se da ćete se uspjeti brzo približiti ispunjenju svih dogovorenih minimalnih preduvjeta vezanih uz pravnu stečevinu EU. Hrvatska će se susresti s velikim izazovima i mogućnostima. Siguran sam da ćete se uspješno suočiti s tim izazovima i prigrliti mnoge uzbudljive mogućnosti koje će vam biti na raspolaganju.

 

Uzvratno izlaganje g. Damira potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske



Poštovani gospodine Povjereniče,
Poštovane dame i gospodo,


Zahvaljujem gospodinu povjereniku McCreevy-u na pozitivnom osvrtu na Republiku Hrvatsku.

Stoga, poštovani gospodine McCreevy, ekscelencije, dame i gospodo,

dopustite da i sa svoje strane doprinesem ovom pozitivnom ozračju. Nikako ne zanemarujući irsko podrijetlo gospodina povjerenika, želim naglasiti kako je Irska, kao prijateljska država s kojom Republika Hrvatska nema otvorena ni neriješena pitanja, oduvijek bila svojevrsni model i uzor u kreiranju pravca prema kojem usmjeravamo hrvatsko gospodarstvo. 

Model ekonomskog razvoja Irske s kojim je irsko gospodarstvo postalo jedno od europskih gospodarstava s najvišim stopama rasta, svakako predstavlja nešto što je iznimno vrijedno našeg proučavanja i iskorištavanja svih njegovih dobrih strana. Osobito kada govorimo o odnosu prema inozemnim stranim ulaganjima, otvorenosti ekonomije, orijentaciji na europska tržišta, edukaciji radne snage i o provedenim reformama javnih poduzeća i javnog sektora.

Govoreći o Europskoj uniji, Ispunjavanje uvjeta za punopravno članstvo, što je naš najvažniji strateški politički cilj, podrazumijeva stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava i poštivanje demokratskih načela, ljudskih i manjinskih prava te potpuno funkcioniranje tržišnog gospodarstva. Članstvo u EU nije samo sebi cilj, to je motiv za procese reformi kako bi se dosegla razina napretka koji će u svakodnevnom životu osjetiti svi hrvatski građani.

Reforme podrazumijevaju i postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva ekonomske politike: kroz srednjoročno razdoblje oni su usmjereni na jačanje gospodarstva i podizanje razine konkurentnosti uz istovremeni rast zaposlenosti. U tom cilju koncentrirani smo na održanje stabilnog makroekonomskog okruženja i jačanje gospodarskog rasta. 

U namjeri postizanja tog cilja Hrvatska pažljivo osluškuje napredak u provedbi Lisabonske strategije i aktivno dizajnira svoje buduće sudjelovanje u njezinoj provedbi. Hrvatsko gospodarstvo prati europske trendove i posvećeno je uspostavi društva utemeljenog na znanju što će doprinjeti daljnjem razvoju hrvatskog gospodarstva. 

Kao rastuće gospodarstvo u post-tranzicijskom razdoblju, suočeni smo s nekoliko izazova.

Trajno ulaganje u infrastrukturu

Ulaganja u Infrastrukturu danas predstavljaju 7% udjela u BDP-u. Ovaj se broj primarno odnosi na ulaganja u energetiku i cestovnu infrastrukturu kao i racionalno korištenje prirodnih bogatstava i sustavnu zaštitu okoliša.

Promicanje aktivne politike tržišnog natjecanja uz uređivanje sustava dodjele državnih potpora.

Ovaj cilj podrazumijeva transparentnost dodjele potpora temeljenih na jasnim programima. Posebni, u tom smislu osjetljivi sektori su brodogradnja i Hrvatske željeznice. Iako je riječ o najmanje poželjnim potporama jer su usmjerene pojedinačnim poduzetnicima, odnosno sektorima s problemima u poslovanju, a koje su vrlo "nepopularne" u EU-u, mora se naglasiti da je u tim sektorima snažno započet proces sanacije i restrukturiranja.

Promicanje aktivne politike zapošljavanja

Snižavanje stope nezaposlenosti jedan je od glavnih ciljeva hrvatske gospodarske politike. Prema podacima, u 2006. godini zabilježena je Anketna stopa nezaposlenosti od 11,2%, što je najniža stopa nezaposlenosti u posljednjih osam godina. Ovi pokazatelji rezultat su, između ostalog, provedbe Nacionalnog Akcijskog plana zapošljavanja za razdoblje 2005-2008. koji je pripremljen na temelju 10 preporuka Europske strategije zapošljavanja. 
Najnoviji podaci HZZ-a ukazuju da je krajem kolovoza 2007. broj nezaposlenih na međugodišnjoj razini smanjen za preko 28 tisuća što govori o Anketnoj stopi nezaposlenosti od 10,4 %.

Dovršetak procesa privatizacije

Daljnja privatizacija poduzeća u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju prioritet je od kojeg ne odustajemo. Pri tome želim naglasiti da osnovni cilj privatizacije nije i ne može biti samo prikupljanje novca u državni proračun, već prije svega povećanje konkurentnosti svake tvrtke koju se nastoji privatizirati. Cilj je privući strateškog partnera koji ima snage investirati, koji ima know-how i pristup globalnom tržištu na kojem se već dokazao.

Reforma pravosuđa

Razvoj neovisnog i stručnog pravosudnog sustava predstavlja ključnu pretpostavku ne samo za pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji, već i za ukupni razvoj zemlje, te za uspostavu povjerenja u hrvatsko gospodarstvo, što je nužan preduvjet ulaganja. Glavni preduvjeti za uspješnu provedbu reforme su usavršavanje sudaca i državnih odvjetnika, te informatizacija cjelokupnog pravosudnog sustava. 
Četiri osnovna područja reforme su: zemljišne knjige, edukacije, smanjivanje zaostalih i neriješenih predmeta te stečajevi uz razvoj alternativnog rješavanja sporova. Time želimo postići učinkovitu pravnu zaštitu i stvoriti sigurno pravno okruženje.


Ovi izazovi ujedno su i izazovi s kojima se suočavamo u pristupnim pregovorima za članstvo u Europskoj uniji a koji su ključan čimbenik našeg budućeg sudjelovanja u Unutarnjem tržištu Europske unije. 

Govoreći o jedinstvenom tržištu, najzahtjevniji test jest test realnosti može li EU od želje za jedinstvom postići i jedinstveno tržište koje će nastupati uz bok svjetskim ekonomijama poput SAD-a, Kine. Iako mlada, ova ideja zaživjela je u gospodarsku stvarnost. Ako je u posljednjem desetljeću Unutarnje tržište stvorilo 2,5 milijuna novih radnih mjesta, želimo biti dijelom tog broja. I, ako je u tom razdoblju ostvareno 900 mld € zarade, želimo da se dio te vrijednosti osjeti i na standardu naših građana. Nije bez značaja, što se Hrvatska, kao jedan od prvih koraka u preuzimanju goleme pravne stečevine odlučila fokusirati na pravnu stečevinu unutarnjeg tržišta. Želimo da investitori dolaze u sigurno okruženje usklađeno s odredbama, primjerice, trgovačkog prava, bankarskog sektora i financijskih usluga, računovodstva, intelektualnog vlasništva.

No, ovdje ne završava borba za sigurnost ulagača. U uvjetima gdje, javna nabava čini i do 14 % BDP-a, svjesni smo opasnosti pojave globalne pošasti korupcije u javnoj nabavi pri čemu je naš osnovni cilj briga za novac naših poreznih obveznika i postizanje uvjeta best value for money. Zato Vlada, u suradnji s Europskom unijom radi na novom zakonskom okviru za javne nabave čime ćemo, ne samo modernizirati pravila javnih natječaja već i uvesti nove oblike postupaka kojima ćemo podići razinu transparentnosti ocjene ponuditelja i pružiti mogućnost njihovog međusobnog natjecanja. Novi Zakon, temeljen na pravnoj stečevini Europske unije, osim napora da se postigne veći stupanj transparentnosti i javnosti postupka, donosi i novosti kao što su:

  • posebni načini nabave: dinamički sustav nabave, okvirni sporazum, okvirni ugovor,
  • elektronička dostava ponuda,
  • elektronička dražba,
  • javno otvaranje ponuda s mogućnošću nazočnosti svake osobe bez obzira je li ponuditelj u postupku nabave,
  • mogućnost kontrole postupka nabave i ulaganje u svim fazama postupka.

Posebna pažnja u pristupnim pregovorima te vjerujemo kako ćemo, uz suradnju Europske komisije, dovršiti i intenzivni proces ispunjavanja mjerila za otvaranje pregovora u ovom poglavlju. 

U lipnju ove godine otvorili smo pregovore i o Slobodi pružanja usluga uz ispunjavanje 6 mjerila za njegovo zatvaranje. Mjerila se odnose na usklađivanje našeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije. Složenost procesa usklađivanja, pa onda i njegovu dugotrajnost, dodatno diktira nova Direktiva o slobodi pružanja usluga koja nalaže članicama Unije da se s njome usklade do 28. prosinca 2009. Za Hrvatsku, kao buduću članicu, to znači da će njezin postupak pristupanja i usklađenja teći paralelno s usklađivanjem zakonodavstva članica EU-a s tom Direktivom te će biti moguća i razmjena iskustva u naporima za ostvarenje tog cilja. 

Gospodarska politika Vlade Republike Hrvatske kroz operativne programe i projekte daje pozitivne gospodarske rezultate. Pokrenut je proces revitalizacije hrvatske industrije, a posebna briga posvećuje se izvozu. 
Jednako tako, preokrenut je i trend stranih ulaganja koja su sada u najvećoj mjeri okrenuta ulaganju u proizvodne djelatnosti. Pri tome ističem ulogu APIU koja velikim stranim ulagačima u RH služi kao "one stop shop" agencija koja im pomaže u prevladavanju svih barijera i pribavljanju svih potrebnih dozvola za ulaganje, ali i ostvarenje prava na olakšice. 
Sve to dovodi nas do pozitivnog trenda u hrvatskom gospodarstvu. Naveo bih vam nekoliko ilustrativnih brojki koje to i dokazuju:

  • U prvom tromjesečju 2007. godine realna stopa rasta BDP-a iznosila je 7,0%, što je najviši rast još od trećeg tromjesečja 2002. godine. Uz dodatak da je rast BDP-a u 2006. godini bio 4,8%. 
     
  • BDP po glavi stanovnika u eurima porastao je sa 7.000 eura u 2005. na 7.700 eura u 2006. godini. 
     
  • Snažna fiskalna konsolidacija započeta u 2004. godini rezultirala je više nego dvostrukim smanjenjem udjela fiskalnog deficita u BDP-u u posljednje tri godine, odnosno s 6,2% BDP-a u 2003. na 3,0% BDP-a u 2006. čime je ispunjen Maastrichtski kriterij za ulazak u Europsku monetarnu uniju. 
  • U 2007. predviđamo daljnje smanjenje fiskalnog deficita, točnije na 2,6% BDP-a, a taj će se trend nastaviti i u srednjoročnom razdoblju pri čemu predviđamo smanjenje fiskalnog deficita na 0,5% BDP-a do 2010 ili čak na njegov potpuni nestanak.
  • Rast inozemnog duga usporen je s 31,3% u 2003. godini na 13,4% u 2006. godini te dodatno na 10,1% u svibnju 2007. godine, te je danas stabiliziran na razini od oko 85% BDP-a, a bitno je napomenuti da u BDP nije uračunat udio sive ekonomije.
  • Udio opće države u ukupnom vanjskom dugu smanjen je u 2006. godini za 390 milijuna eura.
  • Inozemni dug države smanjen je u prvih pet mjeseci 2007. godine za 156 milijuna eura.
  • Smanjenjem fiskalnog deficita te zaduživanjem na domaćem financijskom tržištu država će doprinijeti stabilizaciji udjela inozemnog duga u BDP-u u srednjoročnom razdoblju.
  • Inflacija u 2005. godini bila je na razini 3,3%, godinu poslije 3,2%, dok je u prvom polugodištu ove godine smanjena na oko 2% usprkos mnogim negativnim utjecajima na globalnom tržištu.


Dame i gospodo, 

Europa se nalazi u fazi promjena i traženja novih komparativnih prednosti na temelju afirmacije uloge znanosti, tehnologije, informacijsko-komunikacijske infrastrukture te usluga. Ciljevi ove preobrazbe iskazani su u Lisabonskoj strategiji. 
Hrvatska je mala ekonomija. Ona ne može bitno utjecati na globalne tržišne promjene, ali se može postaviti na takav način da ova kretanja iskoristi u svoju korist. Hrvatska se tijekom sljedećih godina može pozicionirati kao regionalno središte u uslugama, posebno na područjima putovanja i turizma, prijevoza, graditeljstva i financijskih usluga. Prilika je to koju ne smijemo propustiti. 

Na kraju, kao što je i povjerenik McCreevy rekao, pred Hrvatskom su značajni izazovi i mogućnosti, a ja sam siguran da smo mi na te izazove spremni uspješno odgovoriti.

Hvala.