Hrvatskoj narodnoj banci do sada nije podnesen zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u HVB Splitskoj banci d.d. Split od strane KBC-a niti bilo koje druge banke. Kada takav zahtjev bude podnesen, Hrvatska narodna banka će, kao i u svim drugim postupcima, odlučivati u skladu s odredbama Zakona o bankama ("Narodne novine", broj 84/02) te Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine", broj 36/01).

Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci u članku 25. propisuje "Hrvatska narodna banka, na temelju posebnog zakona, izdaje i oduzima odobrenja za rad banaka, nadzire poslovanje banaka, obavlja druge poslove koju su joj zakonom dani u nadležnost i donosi podzakonske propise i odluke kojima se uređuje bankarsko poslovanje i utvrđuju standardi stabilnog i sigurnog poslovanja banaka."

Zakon o bankama posebni je zakon kojim su utvrđeni uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada banaka te nadzor nad poslovanjem banaka, a čije su odredbe u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima i Osnovnim načelima učinkovite bankarske supervizije (Core Principles for Effective Banking Supervision) Bazelskog odbora (the Basel Committee) kao temeljne reference za učinkovitu superviziju.

Nadležnost Hrvatske narodne banke za odlučivanju o suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u bankama jasno proizlazi iz navedenih zakonskih odredbi. Zakon o bankama u članku 20. navodi da je za stjecanje dionica banke na temelju kojih osoba izravno ili neizravno stječe kvalificirani udjel u banci potrebna prethodna suglasnost Hrvatske narodne banke. Odredbom članka 21. tog Zakona propisano je:

1. Zahtjevu za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela potrebno je priložiti dokumente iz članka 35. stavak 1. točke 4. i 5. ovog Zakona te drugu dokumentaciju koju može odrediti Hrvatska narodna banka.
2. Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela, ako iz podataka s kojima raspolaže proizlazi:
   1. da bi zbog djelatnosti ili poslova koje obavlja imatelj kvalificiranog udjela ili s njim povezane osobe ili zbog postupka imatelja kvalificiranog udjela ili s njim povezanih osoba, moglo biti ugroženo poslovanje banke zbog nepridržavanja pravila o upravljanju rizicima,
   2. da bi zbog djelatnosti ili poslova koje obavlja imatelj kvalificiranog udjela ili s njim povezane osobe ili zbog načina na koji su te osobe međusobno povezane, moglo biti onemogućeno ili znatno otežano obavljanje nadzora nad bankom,
   3. da bi time došlo ili moglo doći do koncentracije u bankovnom sustavu koja bi mogla narušiti slobodu tržišnog natjecanje,
   4. da bi time došlo ili moglo doći do nepovoljnog utjecaja na provođenje monetarne i devizne politike u Republici Hrvatskoj.
3. Hrvatska narodna banka će također odbiti zahtjev strane osobe za stjecanje kvalificiranog udjela ako je, uzimajući u obzir propise države te osobe ili prakse države te osobe, vjerojatno da će obavljanje nadzora u skladu s odredbama ovog Zakona biti znatno otežano ili onemogućeno."

Iz sadržaja citiranog članka razvidno je da su razlozi za odbijanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela taksativno navedeni. Smatramo stoga da ovakva zakonska odredba omogućuje zainteresiranoj strani da unaprijed, i prije podnošenja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela, ima jasan uvid u specifične i objektivne okolnosti relevantne za odlučivanje o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela, pa tako i za izdavanje odnosno odbijanje izdavanja suglasnosti za to stjecanje.

Kriteriji utvrđeni člankom 21. stavkom 2. su precizni i definirani te u skladu s principima pravne sigurnosti jer omogućuju osobama da se u cijelosti koriste svim pravima koja proizlaze iz slobode kretanja kapitala i prava poslovnog nastana.

Nadalje, svaka se odluka o suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela obrazlaže i dostavlja podnositelju zahtjeva. Time se pruža mogućnost podnositelju zahtjeva da bude upoznat sa svim činjenicama i elementima a koji su bili temelj za donošenje određene odluke. Navedenim postupanjem, osigurava se transparentnost postupanja Hrvatske narodne banke kod donošenja odluke o stjecanju kvalificiranog udjela.

Protiv svake odluke Hrvatske narodne banke pa tako i protiv odluke o stjecanju kvalificiranog udjela postoji mogućnost pravne zaštite podnošenjem tužbe Upravnom sudu Republike Hrvatske te je time omogućena sudska kontrola zakonitosti postupanja i pravilne primjene propisa od strane Hrvatske narodne banke.

Dakle, u slučaju da KBC podnese zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u HVB Splitskoj banci d.d. Split, Hrvatska narodna banka dužna je primijeniti navedene zakonske odredbe i osigurati postupanje jednako kao i u bilo kojem drugom slučaju.

Međutim, kako je neupitno da se Hrvatska narodna banka mora u svom postupanju pridržavati jasnih i nedvosmislenih odredaba Zakona o bankama u odnosu na odlučivanje o suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela, jednako tako je nesporno da Hrvatska narodna banka ima zakonsko pravo ocijeniti postoje li neki od razloga navedenih u članku 21. stavak 2. istog Zakona.

U eventualnom postupku odlučivanja o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela od strane KBC-a, Hrvatska narodna banka pošla bi od slijedećih činjenica:

• KBC Bank dio je KBC Group-e
• KBC Bank je 2002, godine stekla 34% dionica Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana
• KBC Bank je u nadzorni odbor Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana imenovao 4 predstavnika od ukupno 11 članova Nadzornog odbora
• 35,41% dionica Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana u vlasništvu je Republike Slovenije
• postojanje duga Ljubljanske banke d.d. Ljubljana prema štedišama s područja Republike Hrvatske.

Činjenicu postojanja duga Ljubljanske banke d.d. Ljubljana prema štedišama s područja Republike Hrvatske a koja u procjeni Hrvatske narodne banke ima izrazitu važnost, ukratko obrazlažemo navođenjem slijedećim okolnosti.

Do 01. siječnja 1990. godine u Republici Hrvatskoj je poslovala Ljubljanska banka Osnovna banka Zagreb koja je bila samostalna pravna osoba u sastavu Udružene ljubljanske banke. Danom 01. siječnja 1990. godine prestala je postojati Ljubljanska banka Osnovana banka Zagreb kao samostalna pravna osoba te je zbog provedene reorganizacije, u skladu s odlukom osnivačke skupštine Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, nastavila s poslovanjem kao njen organizacijski dio bez pravne osobnosti.

Navedenom reorganizacijom, i formalno-pravno Ljubljanska banka Osnovna banka Zagreba pripojena je Ljubljanskoj banci d.d. Ljubljana. Za sve obveze Glavne filijale odgovarala je Ljubljanska banka d.d. Ljubljana cjelokupnom svojom imovinom, bez ograničenja.

Republika Slovenija je u srpnju 1994. godine donijela Ustavni Zakon o dopunama ustavnog Zakona za provedbu Osnovnog ustavnog dokumenta o samostalnosti i nezavisnosti Republike Slovenije (u daljnjem tekstu: Ustavni zakon). Navedenim je Zakonom Republika Slovenija, između ostalog, osnovala Novu Ljubljansku banku d.d. Ljubljana te utvrdila da Ljubljanska banka d.d. Ljubljana prepušta poslovanje i imovinu Novoj Ljubljanskoj banci d.d. Ljubljana. Dakle, Nova Ljubljanska banka d.d. Ljubljana osnovana je imovinom Ljubljanske banke d.d. Ljubljana ali su temeljem istog Zakona cjelokupne obveze Ljubljanske banke d.d. Ljubljana za devize na deviznim računima i deviznim štednim knjižicama za štediše iz drugih republika, pa tako i za štediše iz Republike Hrvatske, ostale i nadalje obveze Ljubljanske banke d.d. Ljubljana. Iako se tim pravnim aktom nastojalo spriječiti da se Nova Ljubljanska banka d.d. Ljubljana tretira kao sljednik Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, ona je preuzela imovinu ali ne i obveze Ljubljanske banke d.d. Ljubljana. Istovremeno je Republika Slovenija istim Zakonom, onemogućila neslovenskim štedišama da u Republici Sloveniji vode bilo kakve sudske postupke radi naplate potraživanja prema Ljubljanskoj banci d.d. Ljubljana i Novoj Ljubljanskoj banci d.d. Ljubljana. Razvidno je, da je za neisplaćena sredstva hrvatskim štedišama uz Ljubljansku banku d.d. Ljubljana odgovorna i Nova Ljubljanska banka d.d. Ljubljana kao i Republika Slovenija koja se donošenjem ovog diskriminirajućeg Zakona umiješala u privatnopravni odnos hrvatskih štediša i Ljubljanske banke d.d. Ljubljana.

U eventualnom odlučivanju o suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela od strane KBC-a o Hrvatska narodna banka navedene okolnosti smatra bitnim zbog činjenice da je KBC imatelj kvalificiranog udjela Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana.

Naime, KBC Bank je imatelj 34% dionica Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana. Direktiva 2000/12/EC o početku poslovanja i obavljanje djelatnosti kreditnih institucija definira pojam "kvalificiranog udjela" kao izravno ili neizravno vlasništvo u društvu koje predstavlja 10% ili više kapitala ili glasačkih prava ili koje omogućuje značajan utjecaj na upravljanje društva u kojim postoji udjel. Ovakva odredba sadržana je i u članku 9. Zakonu o bankama Republike Slovenije (Uradni list Republike Slovenije 7/99, 59/01, 55/03 i 42/04) kao i u Zakonu o bankama Republike Hrvatske.

Nadalje, prema postojećem stanju, KBC je u Nadzorni odbor Nove Ljubljanske banke imenovala 4 člana a u Upravi Nove Ljubljanske banke d.d. 2 člana su bivši zaposlenici KBC Bank odnosno KBC Group te se stoga može pretpostaviti da su imenovani od strane Nadzornog odbora na prijedlog KBC-a.

Nesporno je da je KBC Bank pravna osoba koja ima značajan utjecaj na Novu Ljubljansku banku d.d. Ljubljana te da je s tim u vezi i povezana osobom u odnosu na istu.

Kako se pri procjeni za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela, sukladno važećim propisima, ne promatra samo budući stjecatelj kvalificiranog udjela već i s njim povezane osobe, Hrvatska narodna banka bi prilikom odlučivanja o eventualnom zahtjevu KBC-a morala voditi računa i o činjenici da su KBC i Nova Ljubljanska banka d.d. Ljubljana povezane osobe.

Zakon o bankama u svom članku 67. stavak 3. propisuje da rizike kojima je banka izložena u svom poslovanju i za koje minimalno moraju biti propisani postupci mjerenja, procjene i upravljanja rizicima čine također i ostali rizici. U ostale rizike uključuju se pravni, reputacijski i drugi rizici. Reputacijski rizik je tekući i mogući negativni utjecaj na dobit i kapital koji je uvjetovan negativnim javnim mišljenjem. Taj rizik može negativno utjecati na sposobnost financijske institucije da kreira nove odnose odnosno da nastavi uspješno održavati postojeće.

Prethodno citirani članak 21. stavak 2. točka 1. Zakona o bankama propisuje da će Hrvatska narodna banka odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela ako iz podataka kojima raspolaže proizlazi i da bi zbog djelatnosti ili poslova koje obavlja imatelj kvalificiranog udjela ili s njim povezane osobe ili zbog postupka imatelja kvalificiranog udjela ili njim povezanih osoba, moglo biti ugroženo poslovanje banke zbog nepridržavanja pravila o upravljanju rizicima.

Mogući kvalificirani stjecatelj, KBC znao je ili morao znati u trenutku stjecanja dionica Nove Ljubljanske banke d.d. na koji je način osnovana Nova Ljubljanska banka d.d. te s tim u svezi i o postojanju nepodmirenih obveza prema hrvatskim štedišama. KBC je isto tako znao ili morao znati da je stjecanjem dionica Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana postao izložen reputacijskom riziku na području Republike Hrvatske.

Nova Ljubljanska banka d.d. Ljubljana nije poduzela niti poduzima bilo kakve radnje u cilju podmirivanja dugovanja prema štedišama iz Republike Hrvatske. KBC također, u periodu od više od 3 godine kroz sudjelovanje u upravljačkoj strukturi Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana nije poduzeo bilo kakve mjere koje bi imale za cilj podmirivanje dugovanja prema štedišama iz Republike Hrvatske. Naprotiv, KBC je kao kvalificirani imatelj dionica Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana kroz poslovanje te Banke koristio i nadalje koristi sredstva Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, pa tako i sredstva hrvatskih štediša, ostvarujući poslovnu dobit. Nesporno je stoga da reputacijski rizik uz Novu Ljubljansku banku d.d. Ljubljana dijeli i KBC kao imatelj paketa od 34% dionica.

HVB Splitska banka d.d. Split je na bankarskom tržištu Republike Hrvatske peta banka prema veličini aktive i prema ostvarenoj dobiti (prije oporezivanja). Ova činjenica nije zanemariva u smislu utjecaja reputacijskog rizika na njezino poslovanje. Naime, reputacijski rizik mogao bi bitno utjecati na ekonomske rezultate koji su pokazatelji poslovanja Banke.

Opće je poznata i činjenica da zbog neisplaćene devizne štednje u hrvatskoj javnosti postoji negativan stav spram Ljubljanske banke d.d. Ljubljana kao i spram Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana.

Hrvatska narodna banka, nije bilo kojim postupkom priječila niti priječi ulazak stranih banka na hrvatsko bankarsko tržište, pa tako niti slovenskih banaka, te se stajalište Hrvatske narodne banke oko mogućeg ulaska KBC-a ili Nove Ljubljanske banke d.d. Ljubljana ne može dovoditi u vezu sa poštivanjem obveza prema SSP-u vezanih uz slobodno kretanje kapitala i prava poslovnog nastana. Da je tome tako svjedoči i činjenica da je 92% bankovnog sustava Republike Hrvatske u stranom vlasništvu.

Svaki pojedinačni zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u banci ili zahtjev za osnivanje banke na području Republike Hrvatske predmet je zasebnog postupka i odlučivanja u sklopu svih relevantnih činjenica i okolnosti u skladu sa odredbama važećih propisa Republike Hrvatske.