Ključne riječi

turistička potražnja, OLS ekonometrijski model

Turizam je u hrvatskim okvirima jedna od bitnijih neto izvoznih djelatnosti. U sklopu platne bilance prihodi od turizma znatno sudjeluju u financiranju deficita robne razmjene, odnosno u financiranju deficita računa tekućih transakcija. Stoga je nužno razviti primjereni ekonometrijski model na osnovi kojega će se vršiti projekcija fizičkih turističkih pokazatelja (dolasci/noćenja) te na osnovi toga procijeniti buduće prihode od turizma prema pojedinim makroekonomskim varijablama za glavna hrvatska emitivna tržišta. U ovom je radu OLS tehnikom ocijenjen skup pojedinačnih jednadžbi potražnje za turizmom i na taj se način prati trendove u međunarodnoj literaturi. Definirani su osnovni model (koji sadrži dohodak emitivnog tržišta i relativnu cijenu prilagođenu za tečaj) i prošireni model potražnje (koji dodatno sadrži tokove dolazaka i nezaposlenost na emitivnim tržištima sa zaostatkom t-4, te eksplicitni tečaj) za razdoblje od četvrtog tromjesečja 1993. do drugog tromjesečja 1999. za tržišta Njemačke, Austrije, Italije, Nizozemske, Slovenije, Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske. Rezultati ocjenjivanja pokazali su da su dolasci pogodnija veličina u usporedbi s noćenjima. Isto tako, čini se da osnovni model bolje opisuje kretanje dolazaka od proširenog modela, što se može objasniti i kratkoćom serije. Općenito gledano, dohodovna potražnja modelirana BDP-om za sva je tržišta pozitivno elastična. Tržište  Češke jedino pokazuje negativni predznak kod dohodovnog koeficijenta, što sugerira da je Hrvatska kao receptivna destinacija na tom tržištu inferiorno dobro. Cjenovna potražnja definirana pretežno prilagođenim relativnim cijenama uglavnom je negativno elastična. Iznimka su tržišta Slovenije, Poljske i Italije na kojima se potražnja čini cjenovno neelastičnom. U svim jednadžbama binarna varijabla za razdoblje Oluje je signifikantna, osim za Sloveniju, što odgovara našim očekivanjima.