U srijedu 5. listopada održana je jubilarna 50. Ekonomska radionica Hrvatske narodne banke. Prije sedam godina formaliziran je oblik internih predavanja i pokrenute su Ekonomske radionice HNB-a s ciljem prikazivanja istraživanja zaposlenika HNB-a te drugih radova zanimljivih HNB-u. Ekonomske radionice otvorene su stručnjacima iz drugih institucija, a njihov doseg i popularnost povećana je od 2020. godine prelaskom na izvođenje u online okruženju, koje je zadržano i s povratkom u dvorane. Tijekom vremena, ekonomske radionice postale su važan način prikazivanja rezultata istraživanja zaposlenika HNB-a.

Na 50. Ekonomskoj radionici izlaganje je održao Egon Zakrajšek, viši savjetnik za monetarnu politiku u Banci za međunarodne namire gdje radi nakon 25 godina provedenih u Sektoru za monetarna pitanja u američkom FED-u. Zakrajšek je vrlo cijenjen i citiran ekonomist s brojnim radovima iz područja povezanosti makroekonomije i financijskog sektora, inflacije i monetarne politike.

U HNB-u je predstavio svoje istraživanje "The Fed Takes on Corporate Credit Risk: An Analysis of the Efficacy of the SMCCF", napisano u koautorstvu sa Simonom Gilchristom, Bin Wei i Vivian Z. Yue, o rezultatima kriznog otkupa korporativnih obveznica tijekom pandemije.

U istraživanju se procjenjuje učinkovitost FED-ovog Programa otkupa korporativnih obveznica na sekundarnom tržištu (eng. Secondary Market Corporate Credit Facility - SMCCF), osmišljenog za stabilizaciju tržišta korporativnih obveznica u SAD-u koje je zapalo u krizu početkom pandemije. Autori su pokazali da je već i najava otkupa, izvršena u jeku krize tržišta, stabilizirala tržište i značajno smanjila razlike između ponuđenih i traženih cijena (eng. bid-ask spread). Autori su primijenili model tržišta s dugoročnim investitorima i arbitarima (eng. preferred-habitat model) kako bi pokazali da "juriš za gotovinom" i rasprodaja kratkoročnih obveznica s najnižim rizikom, u kombinaciji sa skokom averzije prema riziku, može objasniti inverziju kreditne krivulje tijekom vrhunca tržišnog previranja izazvanog pandemijom. U skladu s empirijskim nalazima, FED-ove objave su smanjivanjem averzije prema riziku i ublažavanjem tržišne segmentacije pomogle obnoviti uzlaznu ročnu strukturu prinosa na tržištu korporativnih obveznica investicijskog razreda.

Svojim istraživanjem autori su potvrdili važnost i mogućnost središnjih banaka da svojim intervencijama smanje previranja na financijskom tržištu u slučaju većih poremećaja. Pri tome najveću ulogu igra kredibilnost koja središnjim bankama omogućuje da već i sama najava intervencije dovodi do stabilizacije tržišta. To se pokazalo važnim u nizu događaja, od Draghijeve najave da će učiniti sve što je potrebno za stabilizaciju kamatnih stopa u EU-u, do najave novog instrumenta za zaštitu transmisijskog mehanizma i najnovije najave Engleske središnje banke o kupovini državnih obveznica nakon negativne tržišne reakcije na fiskalne planove novog britanskog ministra financija. Stoga je ključno da središnje banke zadrže visok stupanj vlastite kredibilnosti.