Ključne riječi

gospodarski rast, međunarodna trgovina, model State-space, Bayesov model prosjeka, Hrvatska

U istraživanju analiziramo povezanost hrvatskoga gospodarskog rasta u posljednja dva desetljeća i dinamike i strukture međunarodne razmjene robe i usluga. Korištenjem agregatnih funkcija izvoza i uvoza robe i usluga te uz pomoć modela State-space, procijenjena su vremenska kretanja neopazivih varijabla – cjenovnih i dohodovnih elastičnosti izvoza i uvoza robe te usluga čiji omjer predstavlja dobar pokazatelj necjenovne konkurentnosti male otvorene države kao što je Hrvatska. Osim toga, pod pretpostavkom da dohodovne elastičnosti odražavaju proizvodnu strukturu te korištenjem takozvanoga Harrodova dinamičkog multiplikatora trgovine, izračunata je ravnotežna stopa rasta platne bilance i uspoređena s dugoročnom trend-stopom gospodarskog rasta. Nadalje, kako bi se prikazala velika uloga i važnost usluga (posebno turizma) u hrvatskom gospodarstvu, analiza je ponovljena tako da su izvoz i uvoz razdvojeni između robe i usluga. Sveukupno, rezultati pokazuju da su interakcije izvoza i uvoza ključne u određivanju dugoročne stope rasta hrvatskoga gospodarstva, pri čemu zemlja ne može rasti brže od ravnotežne stope rasta platne bilance, a procijenjene elastičnosti i necjenovna konkurentnost odražavaju karakterističnost hrvatske izvozne i proizvodne strukture i pružaju osnovu za daljnji uvid u mehanizme koji stoje u pozadini procesa sustizanja zemalja Europske unije. Potom se u nastavku rada istražuju odrednice prethodno procijenjene necjenovne konkurentnosti Hrvatske korištenjem takozvanoga Bayesova modela prosjeka (engl. Bayesian Model Averaging, BMA) i ponderiranog prosjeka najmanjih kvadrata (engl. Weighted Average Least Squares, WALS). Rezultati pokazuju kako su ulaganja u istraživanje i razvoj te akumulacija ljudskoga kapitala, uz demografske varijable, najvažnije objašnjavajuće varijable necjenovne konkurentnosti Hrvatske, odnosno najvažnije pokretačke snage dugoročnoga ekonomskog uspjeha.