Savjet Hrvatske narodne banke razmatrao je u srijedu, pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, najnovija gospodarska i financija kretanja, na osnovi kojih je utvrdio i polazišta očekivane monetarne politike u trećem ovogodišnjem tromjesečju.

Makroekonomska stabilnost i dalje je zadovoljavajuća. Porast cijena za proteklih godinu dana iznosi 3,8 posto. Lipanj je već četvrti mjesec za redom u kojem se tečaj kune kreće unutar raspona 3,88 do 3,89 kuna za jednu njemačku marku. Likvidnost u bankovnom sustavu je dobra. To je uočljivo i na Tržištu novca gdje je ovih dana prosječna dnevna kamatna stopa pala i ispod 12 posto, što je posljednji put zabilježeno prije 14 mjeseci. Prosječna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite poslovnih banaka pala je na razinu od 14,1 posto. Lipanj je drugi mjesec za redom da ukupne međunarodne pričuve na računima središnje banke iskazuju rast. Nakon smanjivanja u ožujku i travnju i stagnacije u svibnju, devizni depoziti u lipnju porasli. Uzlazno lipanjsko kretanje devizne štednje ukazuje kako i stanovništvo i poduzeća smatraju da je vrhunac bankovne krize prevladan.

Industrijska proizvodnja pokazuje znakove oporavka, ali je još ispod lanjske razine za prvih pet mjeseci. U svibnju je, po prvi put nakon lanjskoga lipnja, zabilježeno smanjenje registrirane nezaposlenosti, no ona je još za 12,5 posto viša nego na kraju lanjskoga svibnja. Masa neto plaća isplaćenih u travnju bila je 8,5 posto nominalno i 5,1 posto realno veća nego u istom lanjskom mjesecu. Takav rast odudara od razine gospodarske aktivnosti, što može značiti dodatni troškovni pritisak glede konkurentnosti domaćih proizvoda i na tuzemnom, a poglavito na inozemnom tržištu.

Prema dosad raspoloživim podacima, deficit tekućeg računa platne bilance se smanjuje, tako da je u prvom tromjesečju iznosio 490 milijuna dolara, što je za 26,9 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. To je poželjan trend, no loše je što se poboljšanje i vanjskotrgovinskog salda i tekućeg računa ostvaruje u prvom redu na stavci uvoza, a ne povećanjem izvoza. Sada već petogodišnja stagnacija izvoza izuzetno je nepovoljan pokazatelj, osobito kad je riječ o malom i tranzicijskom gospodarstvu kao što je hrvatsko. Izgledi za prevladavanje te stagnacije, po ocjeni članova Savjeta HNB, najuže su povezani s uključivanjem Hrvatske u odgovarajuće međunarodne integracije, što bi najučinkovitije potaknulo izravna strana ulaganja i rast izvoza.