Komentari statističkih objava

Objavljeno: 2.2.2017.

Komentari statističkih objava, kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva, prestali su se objavljivati u kolovozu 2023. Umjesto njih objavljuju se Statistička priopćenja.

Komentar platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za drugo tromjesečje 2023.

Objavljeno: 29.9.2023.

Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance znatno se poboljšao tijekom drugog tromjesečja 2023. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, i to poglavito kao odraz snažnog povećanja ukupnog višaka na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zbog rekordnih isplata sredstava iz fondova EU-a krajnjim korisnicima. U skladu s tim na financijskom računu platne bilance zabilježen je neto odljev kapitala uz poboljšanje relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti i stanja međunarodnih ulaganja.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2023. ostvaren višak od 0,6 mlrd. EUR, što je za 1,5 mlrd. EUR povoljnije nego u istom razdoblju prethodne godine. Tome su u prvom redu pridonijele transakcije s proračunom EU-a, odnosno snažno povećanje ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija (za 1,0 mlrd. EUR) zbog rekordnih isplata sredstava krajnjim korisnicima iz fondova EU-a. Naime, izvrsna apsorpcija uglavnom je povezana s činjenicom da je posljednji dan lipnja 2023. bio krajnji rok u kojemu su isplaćena preostala sredstva za obnovu od potresa iz Europskog fonda solidarnosti. Osim toga, povoljnim kretanjima pridonio je i rast viška na računu primarnog dohotka, koji uvelike odražava veće isplate izravnih potpora u domaćoj poljoprivredi na teret proračuna EU-a. Osim fondova EU-a, poboljšanju salda na tekućem i kapitalnom računu pridonijelo je povećanje neto izvoza usluga, ponajprije zbog snažnog rasta prihoda od turizma. Za razliku od toga, povećao se manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom uz istodobno smanjenje robnog izvoza i uvoza na godišnjoj razini. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, kumulativni višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja lipnja 2023. iznosio je 2,6% BDP-a, što je za 3 postotna boda više nego zabilježeni saldo u cijeloj 2022. godini.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun b) Financijski račun

 

 

1 Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
2 Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a.
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Neto odljev kapitala na financijskom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2023. iznosio 0,2 mlrd. EUR, što je za 0,6 mlrd. EUR manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (Slika 1.b). Zabilježeni neto odljev kapitala isključivo je posljedica snažnog neto odljeva na računu portfeljnih ulaganja, ponajviše zahvaljujući primjetnom porastu inozemne imovine zbog rasta ulaganja domaćih rezidenata u dužničke vrijednosne papire u inozemstvu. Za razliku od toga, u razdoblju od travnja do lipnja na svim je ostalim podračunima ostvaren neto priljev kapitala, pri čemu je bio gotovo podjednakog iznosa kod financijskih izvedenica, međunarodnih pričuva i izravnih ulaganja, dok je na računu ostalih ulaganja bio neznatan. Naime, kod financijskih izvedenica zabilježen je neto priljev s obzirom na to da je država u travnju u cijelosti isplatila međunarodnu dolarsku obveznicu za koju je zbog primjene ugovora o valutnoj zamjeni (engl. currency swap) ostvarena povoljna tečajna razlika u razdoblju do dospijeća. Istodobno, neto priljev uzrokovao je i smanjenja međunarodnih pričuva, koje se sada, nakon pristupanja europodručju, odnose isključivo na dolarski portfelj kojim upravlja HNB. Konačno, neto priljev na podračunu izravnih ulaganja bio je razmjerno skroman nakon što je priljev vlasničkih ulaganja bio negativan zbog toga što je nekoliko poduzeća u stranom vlasništvu iz prerađivačke industrije i djelatnosti pružanja smještaja isplatilo dobit iz prethodnih razdoblja te time umanjilo vrijednost vlastitoga kapitala. Pritom je akumuliranje gotovine eura pritekle iz ostatka europodručja postalo značajan oblik odljeva sredstava na financijskom računu.

Tablica 1. Platna bilanca


​​​​​​

1 Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.
2 Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Stanje bruto inozemnog duga na kraju lipnja 2023. iznosilo je 56,5 mlrd. EUR ili 79,4% BDP-a (Slika 2.a), što je za 0,3 mlrd. EUR ili 2,6% BDP-a manje nego na kraju ožujka 2023., čemu je najviše pridonijelo smanjenje duga središnje banke i opće države praćeno rastom nominalnog BDP-a.

Slika 2. Bruto inozemni dug

a) Stanje bruto inozemnog duga b) Promjena stanja bruto inozemnog duga

 

 

Napomena: Promjene stanja bruto inozemnog duga rezultat su neto transakcija domaćih sektora te tečajnih i ostalih prilagodbi.
Izvor: HNB

Neto inozemni dug blago se smanjio tijekom drugog tromjesečja 2023. (za 0,2 mlrd. EUR), čemu je najviše pridonijelo sezonsko poboljšanje neto inozemne pozicije banaka. Tako je stanje neto inozemnog duga na kraju lipnja 2023. iznosilo 1,5 mlrd. EUR ili 2,1% BDP-a u usporedbi s ostvarenjem od 1,6 mlrd. EUR ili 2,4% BDP-a na kraju ožujka 2023. godine. Sa smanjenjem neto vlasničkih obveza, blagi pad neto inozemnog duga odrazio se i na stanje neto međunarodnih ulaganja, koje se tek neznatno poboljšalo s –18,5 mlrd. EUR krajem ožujka 2023. na –18,1 mlrd. EUR krajem lipnja (Slika 3.a). U skladu s tim relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja poboljšao s –26,7% BDP-a, koliko je iznosio krajem ožujka 2023., na –25,5% BDP-a krajem lipnja (Slika 3.b).

Slika 3. Stanje neto međunarodnih ulaganja

a) Stanje po sektorima b) Relativni pokazatelj po vrsti ulaganja

 

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na Slici 3.b u neto dužnička ulaganja uključene su financijske izvedenice i ostale obveze.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su jednogodišnjoj praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija i metodoloških promjena. Pritom se najvažnija unapređenja kvalitete podataka odnose na procjenu tekućih transfera sektora države, naknade zaposlenicima na rashodnoj strani, reklasifikaciju dijela portfeljnih vlasničkih ulaganja u ostala te pričuve životnog i neživotnog osiguranja. Učinak revizije bio je najvidljiviji na tekućem računu platne bilance, i to u 2022. godini kada je iznosio –0,8 mlrd. EUR, dok je učinak na saldo financijskog računa bio manje izražen te je u istoj godini iznosio –0,3 mlrd. EUR.
Više: Revizija statistike odnosa s inozemstvom

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja