U trećem tromjesečju 2017. na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ostvaren je višak od 3,9 mlrd. EUR, što je za 0,5 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pozitivna kretanja na tekućem i kapitalnom računu rezultat su značajnog rasta neto izvoza usluga (0,4 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine) te poboljšanja salda na računima primarnog i sekundarnog dohotka. Pogoršao se jedino saldo robne razmjene s inozemstvom, i to sličnim intenzitetom kao i u prethodna dva tromjesečja. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance iznosio je 4,5% BDP-a, pri čemu je zaustavljen trend smanjivanja.

Povećanje manjka robne razmjene u trećem tromjesečju (za 0,2 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) nastavilo se uz rast robnog uvoza nešto brži od rasta izvoza (11,2% prema 10,5% na godišnjoj razini). Glede razmjene usluga, povećanje neto izvoza posljedica je rasta prihoda od turizma (9,8% na godišnjoj razini), no valja istaknuti da se istodobno relativno snažno povećala i turistička potrošnja rezidenata u inozemstvu (35,8% na godišnjoj razini), iako je njezin učinak na ukupni saldo ipak višestruko slabiji. Nasuprot tome, saldo u razmjeni drugih usluga ponešto se pogoršao.

Na računu primarnog dohotka ostvaren je gotovo upola manji negativan saldo nego u trećem tromjesečju 2016. To je najviše rezultat povoljnijeg salda dohodaka od izravnih ulaganja, pri čemu su s jedne strane smanjeni rashodi zbog pada dobiti banaka u stranom vlasništvu na temelju rezervacija za kredite vezane uz koncern Agrokor, dok su s druge strane rasli prihodi rezidenata od ulaganja u inozemstvo^[1]. Izuzevši saldo dohodaka od izravnih ulaganja, pozitivna kretanja na računu primarnog dohotka posljedica su i trenda rasta prihoda od naknada zaposlenima u inozemstvu te smanjenja negativnog salda dohodaka od portfeljnih i ostalih ulaganja. To je smanjenje rezultat manjih rashoda za kamate na inozemni dug, djelomice i zbog prestanka obračunavanja kamata na stari inozemni dug Agrokora (nastao do travnja 2017.).

Zbroj salda na računu sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija ostao je gotovo nepromijenjen. Pritom su ukupni neto prihodi iz transakcija s proračunom EU-a u trećem tromjesečju 2017. ostali gotovo nepromijenjeni u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, no zamjetna je promjena u njihovoj strukturi. Naime, krajnjim je korisnicima raspoređeno značajno više sredstava tekuće namjene, dok je istodobno iznos raspoređenih sredstava kapitalne namjene znatno smanjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

1 Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.

Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u trećem tromjesečju 2017. zabilježen je neto odljev kapitala od 2,9 mlrd. EUR (0,5 mlrd. EUR više nego u istom tromjesečju prethodne godine). Promatrano po računima, neto odljev kapitala zabilježen je na računu ostalih i portfeljnih ulaganja, povećane su međunarodne pričuve, dok je jedino na računu izravnih ulaganja zabilježen neto priljev kapitala.

Snažan neto odljev kapitala na računu ostalih ulaganja (1,8 mlrd. EUR) uglavnom odražava poboljšanje neto inozemne pozicije banaka tijekom glavne turističke sezone. Blago se poboljšala i neto inozemna pozicija središnje države, dok su se neto obveze središnje banke na osnovi ostalih ulaganja pogoršale zbog rasta obveza na temelju ulaganja pričuva u repo ugovore^[2]. Zabilježeno je i vrlo blago povećanje neto obveza ostalih domaćih sektora na računu ostalih ulaganja. Na računu portfeljnih ulaganja također je zabilježen neto odljev kapitala (0,4 mlrd. EUR), podjednako zbog razduživanja središnje države, premda je ono bilo nešto manjeg intenziteta nego u istom razdoblju 2016. godine, te ostalih domaćih sektora.

U trećem su tromjesečju značajno povećane i međunarodne pričuve (1,0 mlrd. EUR), od čega je nešto više od polovine rezultat spomenutih ulaganja pričuva u repo ugovore, dok je ostatak nastao otkupom deviza od poslovnih banaka.

Neto priljev kapitala na računu izravnih ulaganja u trećem tromjesečju 2017. od 0,3 mlrd. EUR u najvećoj mjeri odražava zadržanu dobit poslovnih subjekata u vlasništvu nerezidenata, iako je njezin iznos smanjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Istodobno su nova vlasnička ulaganja nerezidenata u tuzemstvu ostvarena u razmjerno skromnom iznosu od samo 0,1 mlrd. EUR. Podjednako toliko vlasničkih ulaganja zabilježili su i rezidenti u inozemstvu, što je pak znatno više nego u istom razdoblju godinu prije, a rezultat je promjene vlasništva unutar jedne grupacije u financijskoj djelatnosti.

Tablica 1. Platna bilanca

1 Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a (ulaganje jednog dijela pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnim povećanjem imovine i obveza HNB-a u jednakom iznosu).
2 Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.

Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.

Izvor: HNB

Kretanja na financijskom računu platne bilance rezultirala su poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja RH tijekom trećeg tromjesečja 2017. za 3,2 mlrd. EUR, i to zbog poboljšanja neto dužničke pozicije domaćih sektora, dok stanje neto vlasničkih obveza prema inozemstvu stagnira. Tako je na kraju trećeg tromjesečja 2017. stanje neto međunarodnih ulaganja iznosilo je –29,8 mlrd. EUR, a relativni pokazatelj poboljšao se na –61,8% BDP-a (Slika 2.).

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.

Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na temelju naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Budući da u nekoliko djelatnosti trenutačno nisu evidentirani gubici u trećem tromjesečju 2017., koji su bili prisutni u prethodnoj godini, rast prihoda od ulaganja rezidenata u inozemstvo povezan je i s učinkom baznog razdoblja. ↑

2. Ulaganje međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke, kao i na ukupan saldo financijskog računa. ↑