Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom tromjesečju 2018. ostvaren je višak od 0,4 mlrd. EUR, što je za 0,2 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom se pozitivnim utjecajem na saldo tekućeg i kapitalnog računa ističu rast neto izvoza usluga i smanjenje manjka na računu primarnog dohotka, dok je višak na računu sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija tek blago porastao. Istodobno se manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom zadržao na razini iz istog razdoblja prethodne godine. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance na kraju drugog tromjesečja 2018. iznosio je 3,9% BDP-a, što je za 0,8 postotnih bodova manje nego u cijeloj 2017. godini, a uvelike je rezultat pogoršanja salda u međunarodnoj razmjeni robe i usluga u prvom tromjesečju ove godine.

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom u drugom tromjesečju 2018. ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz nešto sporiji rast izvoza (7,7% prema 8,4% prethodne godine), praćen primjetno sporijom dinamikom rasta uvoza (4,4% prema 10,2% prethodne godine). S druge strane, povoljni rezultati u međunarodnoj razmjeni usluga posljedica su daljnjeg rasta prihoda od turizma (za 9,5%). Premda je nastavljen snažan rast turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu (za polovinu), zbog bitno niže apsolutne razine saldo razmjene usluga ipak se popravio.

Poboljšanju salda na računu primarnog dohotka poglavito su pridonijeli manji kamatni troškovi na inozemni dug domaćih sektora (posebno sektora države) te rast prihoda od naknada privremeno zaposlenim osobama u inozemstvu. Dohoci od izravnih vlasničkih ulaganja imali su blagi nepovoljan utjecaj na ukupan saldo na računu primarnog dohotka, s obzirom na to da je poboljšanje poslovnih rezultata domaćih poduzeća i banaka u stranom vlasništvu bilo nešto izrazitije od rasta profitabilnosti inozemnih poduzeća u domaćem vlasništvu.

Zbroj salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u drugom je tromjesečju 2018. blago porastao u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zahvaljujući rastu ukupnih neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a, pri čemu je krajnjim korisnicima raspoređeno gotovo dvostruko više sredstava kapitalne namjene, dok je iznos sredstava za tekuće namjene smanjen.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.

Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2018. zabilježen neto odljev kapitala od 0,9 mlrd. EUR, što je za 0,3 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju 2017. godine. Suštinski, neto odljev kapitala u drugom tromjesečju 2018. uvelike je rezultat povećanja međunarodnih pričuva zbog deponiranja sredstava prikupljenih izdanjem inozemne obveznice (koju su djelomično financirali domaći ulagači) na račun kod HNB-a i otkupa deviza od banaka. No taj je porast pričuva poništen smanjenjem obujma ulaganja međunarodnih pričuva u repo poslove, što se ujedno bilježi kao odljev na računu ostalih ulaganja.

Promatrano po računima, ukupno ostvareni neto odljev kapitala rezultat je kretanja na računu ostalih ulaganja, što je ublaženo neto priljevom kapitala na računima portfeljnih i izravnih ulaganja. Glavnina neto odljeva kapitala na računu ostalih ulaganja (od 1,4 mlrd. EUR) posljedica je značajnog smanjenja obveza središnje banke na osnovi ulaganja međunarodnih pričuva u repo ugovore (za 1,1 mlrd. EUR)^[1]. Kretanja na računu portfeljnih ulaganja uglavnom je odredilo novo izdanje državne obveznice na inozemnom tržištu u iznosu od 750 mil. EUR. Međutim, s obzirom na to da su domaći ulagači ostvarili zamjetan iznos kupnje ne samo tog nego i ranijih izdanja inozemnih obveznica, ukupan neto priljev kapitala na računu portfeljnih ulaganja u drugom je tromjesečju bio niži (0,3 mlrd. EUR). Na osnovi izravnih ulaganja u drugom je tromjesečju 2018. ostvaren neto priljev kapitala u iznosu od 0,3 mlrd. EUR, što se poglavito odnosi na priljev vlasničkih ulaganja (uglavnom u nekretnine i prehrambenu industriju) te zaduživanje domaćih od vlasnički povezanih inozemnih poduzeća.

Bruto međunarodne pričuve u drugom su tromjesečju 2018. neznatno porasle. Naime, rast pričuva prouzročen rastom deponiranih sredstava središnje države kod HNB-a nakon novog izdanja inozemnih obveznica i, u manjoj mjeri, otkupa deviza od banaka bio je gotovo u potpunosti poništen ranije spomenutim smanjenjem obujma repo operacija.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje jednog dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke, kao i na ukupan saldo financijskog računa.
² Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.

Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.

Izvor: HNB

Neto odljev kapitala rezultirao je poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja u RH tijekom drugog tromjesečja 2018., i to za 1,1 mlrd. EUR. Tako je na kraju lipnja 2018. stanje neto međunarodnih ulaganja iznosilo –30,2 mlrd. EUR, odnosno –60,3% BDP-a (Slika 2.).

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.
Izvor: HNB

Izvori podataka

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Ulaganje jednog dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke, kao i na ukupan saldo financijskog računa. ↑