Ukupna likvidna sredstva (M4) na kraju veljače 2017. iznosila su 293,4 mlrd. kuna ili 2,5 mlrd. kuna (0,9%) manje nego na kraju siječnja. Mjesečno smanjenje pridonijelo je blagom usporavanju godišnje stope rasta ovoga najširega monetarnog agregata na 3,3% na kraju veljače, s 3,6% prethodnog mjeseca. Ako se isključi utjecaj kretanja tečaja, godišnji rast M4 bio je brži od nominalnog rasta i na kraju veljače iznosio je 4,6%, što je gotovo jednako ostvarenom godišnjem rastu u siječnju. Prirast M4 na godišnjoj razini i nadalje se ostvaruje na temelju snažnog rasta neto inozemne aktive monetarnih institucija (11,6%) i pada neto domaće aktive monetarnog sustava (–0,5%). U strukturi M4 povećanje je zabilježila novčana masa (M1), koja je na kraju veljače bila za 1,1% viša u odnosu na kraj prethodnog mjeseca te za čak 21,1% viša u odnosu na isti mjesec 2016. godine (Slika 1.). S druge strane, kvazinovac (druga sastavnica M4) smanjio se na mjesečnoj razini, ali već drugi mjesec zaredom bilježi pad i na godišnjoj razini (–2,3% u veljači). Tome je najviše pridonijelo nominalno smanjenje kunske protuvrijednosti deviznih depozita zbog aprecijacije kune u odnosu na euro.

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim države) na kraju veljače 2017. iznosili su 219,4 mlrd. kuna, što je za 0,1 mlrd. kuna ili 0,1% više nego na kraju siječnja. Na godišnjoj razini plasmani nastavljaju rasti (ako se promatra na osnovi transakcija), no taj se rast blago usporava te je na kraju veljače iznosio 0,8%, a povećanje plasmana u 2016. iznosilo je 1,0% (Slika 2.). Tome je najviše pridonijelo snažno usporavanje rasta plasmana nefinancijskim poduzećima, ponajviše zbog učinka baznog razdoblja (0,3%), dok je kod stanovništva godišnji rast plasmana ojačao na 1,0%. S druge strane, nominalno stanje plasmana na kraju veljače 2017. bilo je za 3,1% manje nego na kraju istog mjeseca prošle godine, što odražava otpis dijela kredita stanovništvu indeksiranih uz švicarski franak, prodaje loših plasmana banaka te jačanje kune prema euru, zbog čega se smanjuje kunska protuvrijednost plasmana indeksiranih uz euro.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija

Izvor: HNB

Tablica 2. Rast plasmana (osim središnje države) i glavnih sastavnica
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima, uključuje i plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja i cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.

Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s veljačom 2017. mogu se pronaći na:
Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije