Hrvatska narodna banka ostvarenu dobit raspodjeljuje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci. Raspodjela dobiti HNB-a regulirana je člankom 57. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, a posredno na nju utječe i primjena računovodstvenih pravila u skladu s kojima Hrvatska narodna banka sastavlja financijske izvještaje.
Dosad, uključujući 2020. godinu, ta su pravila bila Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, koji su određeni člankom 60. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (NN, br. 75/2008. i 54/2013.). Međunarodni standardi financijskog izvještavanja obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koje je utvrdila Europska komisija, a objavljeni su u Službenom listu Europske unije.
Od 2021. godine HNB će financijske izvještaje sastavljati u skladu sa Smjernicom Europske središnje banke, što je predviđeno člancima 16. i 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (NN, br. 47/2020.).
U dobit se, prema dosadašnjim pravilima financijskog izvještavanja, uračunavala i nerealizirana dobit od tečajnih razlika i porasta vrijednosti financijske imovine HNB-a. Dobit se, prema dosadašnjim pravilima financijskog izvještavanja, izračunavala kao razlika između realiziranih i nerealiziranih prihoda i rashoda. Glavni elementi u izračunu dobiti bili su neto kamatni prihodi, neto prihodi od naknada i provizija, prihodi od dividenda i ulaganja po metodi udjela, realizirani neto prihodi od kupoprodaje financijske imovine kao i neto prihodi od nerealiziranih tečajnih razlika, neto prihodi od nerealizirane promjene tržišnih cijena financijske imovine te troškovi poslovanja. Drugim riječima, financijski rezultat obuhvaćao je i one promjene vrijednosti financijske imovine HNB-a koje nisu proizlazile iz realiziranih transakcija nego su nastale kao rezultat stanja na tržištu kapitala, što je utjecalo na knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine HNB-a na dan sastavljanja financijskih izvještaja, i kao rezultat stanja na deviznom tržištu koje je utjecalo na kunsku protuvrijednost imovine u stranoj valuti. S obzirom na to da su takve nerealizirane promjene vrijednosti pozicija bilance privremene i nastaju isključivo zbog računovodstvene konvencije, one su se raspoređivale u opće pričuve, gdje su mogle služiti pokrivanju nerealiziranih gubitaka kada se tržišne okolnosti promijene. Preostala dobit raspodjeljivala se u potpunosti prema Zakonu o HNB-u, najčešće u cijelosti u državni proračun jer je nerealizirana dobit koja se raspoređivala u opće pričuve uglavnom prelazila 20% ostvarene dobiti. S druge strane, ako je sva dobit proizlazila isključivo iz nerealiziranih tečajnih razlika i porasta vrijednosti financijske imovine, takva se dobit u cijelosti raspoređivala u opće pričuve.
Prema Smjernici ESB-a nerealizirana dobit od tečajnih razlika i porasta vrijednosti financijske imovine neće se uračunavati u dobit HNB-a. Od 2021. godine stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o HNB-u, a financijski izvještaji sastavljat će se prema Smjernici ESB-a. Dobici od nerealiziranih tečajnih razlika i dobici od nerealizirane promjene tržišnih cijena financijske imovine HNB-a neće se priznavati u računu dobiti i gubitka, već u bilanci. U skladu s člankom 15. izmijenjenog Zakona o HNB-u petina dobiti raspoređivat će se u opće pričuve, a preostale 4/5 dobiti bit će prihod državnog proračuna. Iznimno, ako zbog prethodno ostvarenih gubitaka visina općih pričuva padne ispod donje granice općih pričuva koju prema Zakonu utvrđuje Savjet HNB-a, u opće pričuve prvo će se raspodjeljivati iznos potreban za dosizanje donjeg iznosa općih pričuva. Dobit preostala nakon toga raspoređivat će se u skladu s općim pravilom raspodjele, odnosno 20 posto dobiti u opće pričuve, a 80 posto u državni proračun.