Istraživači HNB-a predstavili svoje radove na konferenciji Challenges of Europe

Objavljeno: 24.5.2019.
Istraživači HNB-a predstavili svoje radove na konferenciji Challenges of Europe

Davor Kunovac, Karlo Kotarac i Milan Deskar-Škrbić

U tijeku prvog dana međunarodne znanstvene konferencije Challenges of Europe predstavljen je rad Milana Deskara-Škrbića i Mirne Dumičić iz HNB-a, u koautorstvu s kolegicom Antonijom Buljan s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Autori su u radu istražili kolika je izloženost banaka prema državi i što određuje njezinu razinu u zemljama Srednje i Istočne Europe (zemlje SIE-a) u smislu udjela državnih obveznica u bilancama banaka. Zaključci rada upućuju na to da je izloženost banaka državi u ovom kontekstu vrlo visoka, u usporedbi s ostalim zemljama EU-a. No, s obzirom na to da empirijska istraživanja pokazuju kako zemlje nižeg stupnja razvoja u pravilu imaju slabije razvijena financijska tržišta i stoga veću ulogu državnih obveznica u financijskom sustavu, zaključke rada treba promatrati kroz činjenicu da zemlje SIE-a pripadaju skupini slabije razvijenih zemalja EU-a u odnosu na stare zemlje članice. Nakon prilagodbe za stupanj razvoja, većina zemalja SIE-a i nadalje zadržava prekomjeran udio državnih obveznica u bilancama banaka, osim Hrvatske i Bugarske. Ovakav rezultat jednim se dijelom može tumačiti okvirom monetarne politike u navedenim zemljama, u kojima državne obveznice nemaju tako naglašenu ulogu u provođenju monetarne politike u odnosu na ostale zemlje SIE-a koje djeluju u okviru monetarnog režima ciljanja inflacije. Od ostalih odrednica izloženosti banaka prema državnim obveznicama autori su istražili učinak različitih fiskalnih regulatornih faktora te faktora povezanih s ponašanjem samih banaka.

Drugi dan konferencije predstavljen je rad Karla Kotarca, Davora Kunovca i Milana Deskara-Škrbića iz HNB-ove Direkcije za modeliranje. Koristeći se novopredloženom metodologijom, koja se zasniva na povijesnoj dekompoziciji strukturnih šokova iz strukturnih VAR (vektorskih autoregresijskih) modela, autori su pokazali da je doprinos šokova relevantnih za donošenje monetarne politike ESB-a ekonomskoj aktivnosti u Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, zemljama koje su izrazile interes za skoro pridruživanje tečajnom mehanizmu ERM 2 i europodručju, vrlo visok. Također, rad upućuje na činjenicu da je reakcija BDP-a i inflacije na šokove monetarne politike ESB-a u ovim zemljama vrlo slična reakciji BDP-a i inflacije u europodručju. Na temelju ovih empirijskih nalaza autori su istaknuli kako trošak ulaska u europodručje u ovim zemljama, u kontekstu gubitka monetarnog suvereniteta, ne bi trebao biti visok jer bi zajednička anticiklička monetarna politika vođena ESB-om odgovarala i njihovim gospodarstvima.

Ivan Huljak, iz Direkcije za financijsku stabilnost HNB-a, autor je rada na temu niske iskorištenosti kapaciteta banaka u Europskoj uniji. U ovom se radu definira pojam iskorištenosti kapaciteta kao mikroekonomski fenomen koji se odnosi isključivo na fiksnu komponentu troškova. Prikazujući metodu dvojnog troška, autor je objasnio da su ključne varijable u ovome izračunu dvije cijene fiksne imovine. Tako je, osim tržišne cijene, potrebno izračunati i cijenu u sjeni, koja pokazuje njezinu korisnost, a proizlazi iz zasebno konstruirane troškovne funkcije. U nastavku, autor je pokazao kako je iskorištenost kapaciteta smanjena u razdoblju od 2009. do 2017. za otprilike 10 odnosno 15 postotnih bodova za medijalnu banku iz europodručja odnosno zemlje SIE-a, što je gubitak koji odgovara smanjenju prinosa na kapital od otprilike jednoga postotnog boda. Također, slabija iskorištenost kapaciteta znatno je izraženija kod manjih institucija, koje osim što imaju relativno višu fiksnu imovinu, bilježe i njezinu znatno nižu korisnost. Zaključno, autor je ustanovio da napori banaka u postizanju više efikasnosti i iskorištenosti kapaciteta, poput aktivnosti digitalizacije, daju rezultate u dugom roku, no tijekom razdoblja investiranja mogu pridonijeti njihovu smanjenju, što svakako ne bi smjelo biti razlogom odgađanja takvih aktivnosti.

Drugoga je dana također predstavljen rad Krunoslava Zaudera i Mate Rosana iz HNB-ove Direkcije za financijsku stabilnost. Koristeći se podacima nove HNB-ove Ankete o financijama i potrošnji kućanstava, autori su procijenili udio prezaduženih kućanstava te istražili odrednice njihove prezaduženosti. Promatrajući udjele duga i dohotka, duga i imovine te otplata duga i dohotka moguće je identificirati tzv. "ranjiva" kućanstva, odnosno ona za koja postoji visoka vjerojatnost da neće biti u mogućnosti vraćati svoje dugove. Koristeći se različitim modelima, autori su istražili učinke odrednica poput dohotka, veličine kućanstava, stupnja obrazovanja, vrste kamatne stope, vrste kredita te trenutka odobravanja kredita na vjerojatnost pripadnosti skupini visokoranjivih kućanstava.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, Vedran Šošić, vodio je konferencijsku sesiju posvećenu radovima s temom makroprudencijalne politike, dok je Maja Bukovšak, direktorica Direkcije za financijsku stabilnost, vodila sesiju o bankarstvu, a Davor Kunovac, direktor Direkcije za modeliranje, o makroprudencijalnoj politici s obzirom na specifičnosti pojedinačnih zemalja.