Hrvatski građani ostvarili su iznadprosječan rezultat ukupne financijske pismenosti u trećem međunarodno koordiniranom ciklusu istraživanja provedenom tijekom 2022. i 2023. godine po metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), pokazao je danas objavljen završni, službeni izvještaj te organizacije pod nazivom "Međunarodno ispitivanje financijske pismenosti odraslih" (engl. OECD/INFE 2023 international survey of adult financial literacy).

Istraživanje je provedeno u 39 zemalja, uključujući i 20 zemalja članica OECD-a, na gotovo 69.000 ispitanika u dobi od 18 do 79 godina. Rezultati za Hrvatsku temelje se na istraživanju koje su javnosti predstavile Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u lipnju ove godine. Prethodno objavljeni rezultati za Hrvatsku razlikuju se od završnog izvješća zbog naknadno prilagođene metodologije OECD-a te je Hrvatska ostvarila ukupni rezultat financijske pismenosti od 62%, odnosno u prosjeku su hrvatski građani ostvarili 62 od 100 mogućih bodova.

Od zemalja koje su sudjelovale u istraživanju najveću razinu financijske pismenosti imaju građani Njemačke (76%), najnižu razinu od zemalja članica Europske unije ostvarili su građani Italije (53%), dok su najnižu razinu od svih zemalja sudionica ostvarili građani Jemena (42%).

Hrvatska je s rezultatom od 62% iznad prosjeka svih zemalja koje su sudjelovale u ovom ciklusu istraživanja (60%), a blago ispod prosjeka financijske pismenosti zemalja OECD-a (63%) (Slika 1.).

Iznadprosječno visoko financijsko znanje u Hrvatskoj

Hrvatska je najbolje rezultate ostvarila u kategoriji financijskog znanja (70%), što je za 3 postotna boda bolje od prosjeka zemalja OECD-a (67%).

U okviru komponente financijskog znanja hrvatski građani najbolje su upoznati s definicijom inflacije, dok su najlošije znanje pokazali u razumijevanju izračuna jednostavnoga i složenoga kamatnog računa (Slika 2.). Štoviše, složeni izračun kamata pokazao se kao izazov među ispitanicima iz svih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju te je manje od polovine svih ispitanika točno odgovorilo na pitanje koje je zahtijevalo ovaj izračun.

U svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju u prosjeku oko 84% odraslih razumije definiciju inflacije, ali samo 63% ispitanika može primijeniti koncept vremenske vrijednosti novca na vlastitu štednju. Postotak odraslih koji razumiju vremensku vrijednost novca povećao se u svim zemljama s usporedivim podacima od prethodnog ciklusa istraživanja provedenog 2019. godine, što je moguće tumačiti povišenim razinama inflacije u mnogim zemljama sudionicama u vrijeme kada je provedena anketa.

Financijsko ponašanje hrvatskih ispitanika ispod prosjeka

Financijsko ponašanje najznačajnija je komponenta financijske pismenosti i obuhvaća pitanja kojima se utvrđuje savjesnost i metodičnost pri vođenju vlastitih financija.

Istraživanje je pokazalo da su građani u Hrvatskoj manje od građana zemalja EU-a i OECD-a skloni tražiti savjete vezane uz financije od nezavisnog izvora (Slika 3.).

S druge strane, Hrvati više plaćaju svoje račune na vrijeme (za 3,1 postotni bod) i češće kupuju promišljeno (za 2,4 postotna boda).

Odnos prema novcu u Hrvatskoj nije u skladu s načelima financijske pismenosti

Odnos prema novcu pokazuje kako i nadalje značajan dio građana u Hrvatskoj prednost daje potrošnji pred dugoročnom štednjom (Slika 4.). Ujedno je to jedina komponenta financijske pismenosti u okviru koje su postignuti rezultati na svim pitanjima niži od prosjeka zemalja koje su sudjelovale u istraživanju i prosjeka zemalja OECD-a.

Digitalna financijska pismenost

U istraživanju je prvi put mjerena i razina digitalne financijske pismenosti. U prosjeku je u svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju razina digitalne financijske pismenosti niža od razine ukupne financijske pismenosti. Prosjek digitalne financijske pismenosti svih zemalja iznosi 53%, a prosjek zemalja OECD-a 55%.

Najvišu razinu digitalne financijske pismenosti imaju građani Njemačke i Estonije (64%), a najnižu razinu digitalne financijske pismenosti ostvaruju građani Albanije (39%).

Dok je ukupna financijska pismenost u Hrvatskoj nešto ispod prosjeka OECD-a, digitalna je financijska pismenost znatno niža te iznosi 49%. Ipak, u Hrvatskoj je znatno manji broj ispitanika bio suočen s financijskom prijevarom ili neautoriziranom transakcijom u usporedbi s ostalim zemljama ili prosjekom zemalja OECD-a.

Dodatni zamah digitalizacije u Hrvatskoj mogao bi dovesti do povećanog rizika od prethodno spomenutih negativnih iskustava, radi čega je nužno ovo područje financijske pismenosti dodatno unaprijediti, tim više jer rezultati istraživanja pokazuju da značajan broj građana u Hrvatskoj nije pokazao dovoljno znanja i vještina za sigurnu primjenu digitalnih proizvoda i usluga.

Cjelovit izvještaj dostupan je na stranicama OECD-a.