"U zadnje četiri godine središnje banke su učinile ranije nezamislive korake koje vrlo dobro ilustrira s jedne strane potpuna klimatska reforma Europske središnje banke (ESB) i s druge silina udruživanja središnjih banaka i regulatora kroz Mrežu središnjih banaka za ozelenjivanje financijskih sustava (engl. Network for Greening the Financial System – NGFS). Ovoga ljeta je ESB, nakon sveobuhvatne revizije svoje monetarne politike, izradio ambiciozni klimatski akcijski plan, i odlučio na odgovarajući način uključiti klimatske promjene i ugljičnu tranziciju u sve segmente svog rada – od istraživanja i monetarne politike, preko monetarnih operacija, provedbe makroprudencijalne politike i mikroprudencijalne, odnosno supervizorske politike", kazala je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a na Kongresu europskih menadžera "Novi trendovi i fokus lidera" održanom danas u Splitu u organizaciji Hrvatske udruge menadžera.
Razlozi takve promjene paradigmi središnjih banaka bili su dvojaki, istaknula je zamjenica guvernera – s jedne strane, postalo je jasno da su klimatske promjene uzrok poremećaja i šokova za gospodarsku strukturu, ciklička kretanja i financijski sustav te stoga same utječu na stabilnost cijena, a s druge, središnje banke uviđaju da sam financijski sustav, za čiju su stabilnost zadužene, mora proći klimatsku tranziciju kako bi postao otporan na rizike koje nose klimatske promjene, ali i kako bi financijska sredstva alocirao primjereno potrebama klimatske tranzicije. "U tome on treba i podršku i usmjeravanje od strane središnjih banaka i regulatora", ustvrdila je Sandra Švaljek i podsjetila kako je Christine Lagarde, predsjednica ESB-a, početkom ovog tjedna predstavila analizu ECB-a o otpornosti gospodarstva i financijskog sustava europodručja koja je pokazala kako bi, u scenariju bez klimatske politike u narednih 30 godina, rizičnost portfelja korporativnih kredita u bankama strahovito porasla, a vjerojatnost nemogućnosti otplata porasla za 30 posto. Tom je prilikom Lagarde poručila kako ECB neće sjediti sa strane i bilježiti svoja zapažanja o klimatskim promjenama, već će se boriti protiv njih.
"NGFS s druge strane, od prosinca 2017. do danas narastao je s 8 na 95 članova i 16 promatrača te stvorio temelje znanja i dobrih praksi potrebnih za klimatsku tranziciju središnjih banaka i odgovarajuću transformaciju financijskih sustava. Iako se na razini središnjih banaka događaju velike promjene, sasvim sigurno najveće promjene i teret krize morat će podnijeti privatni sektor. Privatni sektor, koji ionako najviše sudjeluje u investicijskoj aktivnosti u većini zemalja, svoja ulaganja morat će zaokrenuti gotovo u potpunosti prema stvaranju održive infrastrukture i novih tehnologija temeljenih na niskoj emisiji stakleničkih plinova i što manjem uništavanju prirodnih resursa", istaknula je zamjenica guvernera, dodajući kako će se privatni sektor morati transforirati ne samo zato što će poslovanje iz godine u godinu suočavati sa sve većim izazovima klimatskih ekstrema, nego i zato što će se morati nositi s izazovima klimatske tranzicije – promjene vladinih politika, promjene tehnologija i promjene navika i preferencija kupaca. "Sasvim je sigurno da će poduzeća, u sve većem ratu za talente, svoje buduće zaposlenike moći privući ili odbiti vlastitim odnosom prema prirodi i klimi", naglasila je Sandra Švaljek.
Nakon izlaganja zamjenica guvernera sudjelovala je u panel raspravi "Održivi trendovi".