Financijski sustav mora proći klimatsku tranziciju kako bi postao otporan na rizike koje nose klimatske promjene

Objavljeno: 14.10.2021.
Financijski sustav mora proći klimatsku tranziciju kako bi postao otporan na rizike koje nose klimatske promjene

"U zadnje četiri godine središnje banke su učinile ranije nezamislive korake koje vrlo dobro ilustrira s jedne strane potpuna klimatska reforma Europske središnje banke (ESB) i s druge silina udruživanja središnjih banaka i regulatora kroz Mrežu središnjih banaka za ozelenjivanje financijskih sustava (engl. Network for Greening the Financial System – NGFS). Ovoga ljeta je ESB, nakon sveobuhvatne revizije svoje monetarne politike, izradio ambiciozni klimatski akcijski plan, i odlučio na odgovarajući način uključiti klimatske promjene i ugljičnu tranziciju u sve segmente svog rada – od istraživanja i monetarne politike, preko monetarnih operacija, provedbe makroprudencijalne politike i mikroprudencijalne, odnosno supervizorske politike", kazala je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a na Kongresu europskih menadžera "Novi trendovi i fokus lidera" održanom danas u Splitu u organizaciji Hrvatske udruge menadžera. 

Razlozi takve promjene paradigmi središnjih banaka bili su dvojaki, istaknula je zamjenica guvernera  – s jedne strane, postalo je jasno da su klimatske promjene uzrok poremećaja i šokova za gospodarsku strukturu, ciklička kretanja i financijski sustav te stoga same utječu na stabilnost cijena, a s druge, središnje banke uviđaju da sam financijski sustav, za čiju su stabilnost zadužene, mora proći klimatsku tranziciju kako bi postao otporan na rizike koje nose klimatske promjene, ali i kako bi financijska sredstva alocirao primjereno potrebama klimatske tranzicije. "U tome on treba i podršku i usmjeravanje od strane središnjih banaka i regulatora", ustvrdila je Sandra Švaljek i podsjetila kako je Christine Lagarde, predsjednica ESB-a, početkom ovog tjedna predstavila analizu ECB-a o otpornosti gospodarstva i financijskog sustava europodručja koja je pokazala kako bi, u scenariju bez klimatske politike u narednih 30 godina, rizičnost portfelja korporativnih kredita u bankama strahovito porasla, a vjerojatnost nemogućnosti otplata porasla za 30 posto. Tom je prilikom Lagarde poručila kako ECB neće sjediti sa strane i bilježiti svoja zapažanja o klimatskim promjenama, već će se boriti protiv njih.

"NGFS s druge strane, od prosinca 2017. do danas narastao je s 8 na 95 članova i 16 promatrača te stvorio temelje znanja i dobrih praksi potrebnih za klimatsku tranziciju središnjih banaka i odgovarajuću transformaciju financijskih sustava. Iako se na razini središnjih banaka događaju velike promjene, sasvim sigurno najveće promjene i teret krize morat će podnijeti privatni sektor. Privatni sektor, koji ionako najviše sudjeluje u investicijskoj aktivnosti u većini zemalja, svoja ulaganja morat će zaokrenuti gotovo u potpunosti prema stvaranju održive infrastrukture i novih tehnologija temeljenih na niskoj emisiji stakleničkih plinova i što manjem uništavanju prirodnih resursa", istaknula je zamjenica guvernera, dodajući kako će se privatni sektor morati transforirati ne samo zato što će poslovanje iz godine u godinu suočavati sa sve većim izazovima klimatskih ekstrema, nego i zato što će se morati nositi s izazovima klimatske tranzicije – promjene vladinih politika, promjene tehnologija i promjene navika i preferencija kupaca. "Sasvim je sigurno da će poduzeća, u sve većem ratu za talente, svoje buduće zaposlenike moći privući ili odbiti vlastitim odnosom prema prirodi i klimi", naglasila je Sandra Švaljek.

Nakon izlaganja zamjenica guvernera sudjelovala je u panel raspravi "Održivi trendovi".

Pretraživanje novosti