Savjet Hrvatske narodne banke razmatrao je u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba najnovija gospodarska i novčana kretanja i donio više odluka iz nadležnosti središnje novčane institucije.

Industrijska proizvodnja bila je za prva četiri mjeseca 3 posto manja nego lani, realni promet u trgovini na malo bio je u prvom tromjesečju manji za 7,2 posto, broj turističkih noćenja 9,8 posto manji, a nižu gospodarsku aktivnost nego u prvim lanjskim mjesecima statističari bilježe i u prometu, te građevinarstvu. U takvim okolnostima, ukupna evidentirana nezaposlenost obuhvaćala je krajem travnja 318.657 osoba, što je za 10,7 posto više nego prije godinu dana, a ukupno zaposlenih bilo je 1.343,412 osobe, ili 0,3 posto manje nego u istom mjesecu lani. Unatoč takvom gospodarskom okružju, masa neto plaća isplaćenih za ožujak bila je realno veća za 6,1 posto nego u istom lanjskom mjesecu, a u prvom tromjesečju za 5,2 posto veća nego usporedivom lanjskom razdoblju.

Tečaj kune već duže vremena je bez zamjetnijih oscilacija. Intervencije središnje banke na deviznom tržištu tijekom svibnja bile su rjeđe i daleko manjeg opsega nego u prethodnim mjesecima, tako da je svibanj okončan s bruto deviznim pričuvama u iznosu oko 2,6 milijarde dolara, što je više nego na kraju prethodnog mjeseca. Deficit robne razmjene u prvom tromjesečju je smanjen za 17 posto u dolarskom iskazu, no uz nižu razinu razmjene sa svijetom: izvoz je smanjen za 11,1 posto a uvoz za 13,7 posto prema lanjskom prvom tromjesečju. Podaci o svibanjskom kretanju cijena još nisu raspoloživi, no ne očekuju se promjene u odnosu na stope iz prethodnog razdoblja.

Među novčanim pokazateljima s osobitom pozornošću prate se oni koji mogu biti znak da neće biti dublje recesije, kao i oni koji pokazuju kretanja u bankovnom sektoru. U takve se - osim usporavanja opadajućeg trenda industrijske proizvodnje - ubraja poboljšana likvidnost u bankovnom sektoru i oživljavanje potražnje za gotovim novcem, a najnoviji podaci govore da je smiren i odljev deviznih depozita iz banaka, zabilježen u prethodna dva mjeseca. U travnju je ostvaren i osjetno povoljniji odnos prihoda i rashoda državnog proračuna, tako da je deficit u tom mjesecu smanjen na oko 80 milijuna kuna. Stoga tijekom svibnja nije bilo dodatnog zaduženja države kod središnje banke, te ono stagnira na još relativno visokih 1,3 milijarde kuna.