Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.
Objava statističkih pokazatelja duga opće države za rujan 2023. godine
Prema konačnim podacima statistike državnih financija za treće tromjesečje 2023. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju rujna 2023. godine iznosilo je 47,9 mlrd. EUR, čime je ostalo na približno istoj razini kao i na kraju lipnja 2023. (ostvaren je pad od svega 0,8 mil. EUR), a u odnosu na kraj rujna 2022. taj je dug veći za 2,1 mlrd. EUR (ili 4,6%). Taj rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 0,1 mlrd. EUR (ili 0,8%) i porasta unutarnjeg duga za 2,2 mlrd. EUR (ili 7,1%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji je dug porastao za 0,4 mlrd. EUR (ili 1,2%), a inozemni dug smanjio se za 0,4 mlrd. EUR (ili 2,8%).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni dug na kraju rujna 2023. godine iznosio je 64,4% BDP-a, a na kraju rujna prethodne godine taj je udio iznosio 69,8%, što je smanjenje od 5,4 postotnih bodova na godišnjoj razini i smanjenje od 2,1 postotna boda u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je taj udio iznosio 66,5%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države[3]. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju rujna 2023. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (66,8%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (30,3%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 2,9%). Pritom je kratkoročni dug na kraju rujna 2023. godine bio za 0,9 mlrd. EUR (ili 39,7%) manji u odnosu na kraj rujna 2022., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 2,9 mlrd. EUR (ili 6,7%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug. ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodnih četiriju tromjesečnih BDP-a. ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑