Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.
Objava statističkih pokazatelja duga opće države za ožujak 2022. godine
Prema konačnim podacima statistike državnih financija za prvo tromjesečje 2022. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju ožujka 2022. godine iznosilo je 342,5 milijardi kuna, pa je u odnosu na kraj prosinca 2021. ostvaren pad od 1,1 milijardu kuna (ili 0,3%), a u odnosu na kraj ožujka 2021. taj je dug veći za 1,6 milijardi kuna (ili 0,5%). Ovaj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 4,1 milijardu kuna (ili 1,9%) te padom inozemnog duga za 2,5 milijardi kuna (ili 2,0%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji dug bilježi pad od 3,5 milijardi kuna (ili 1,6%), dok je inozemni dug porastao za 2,4 milijardi kuna (ili 2,1%).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni je dug na kraju ožujka 2022. iznosio 77,3% BDP-a, a na kraju ožujka prethodne godine taj je udio iznosio 90,1%, što je smanjenje od 12,8 postotnih bodova na godišnjoj razini te smanjenje od 2,5 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je ovaj udio iznosio 79,8%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju ožujka 2022. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (65,3%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (28,7%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 6,0%). Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka 2022. bio za 1,0 milijardu kuna (ili 4,7%) manji u odnosu na kraj ožujka 2021., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 3,2 milijarde kuna (ili 1%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑