Sistemski važne institucije

Objavljeno: 7.6.2024.
Sistemski važne kreditne institucije obvezne su održavati dodatni sloj kapitala za zaštitu zbog mogućih negativnih učinaka koje bi propadanje te institucije mogle imati na stabilnost domaćega ili međunarodnoga financijskog sustava.

Poboljšanje sposobnosti apsorpcije gubitaka sistemski važnih institucija preventivni je makrobonitetni alat čiji je cilj ograničiti zarazu koja može proizići iz insolventnosti ili općenito krizne situacije u sistemski važnim institucijama. Globalne sistemski važne institucije (GSV) utvrđuje međunarodni Odbor za financijsku stabilnost država članica G-20 u suradnji s Bazelskim odborom za nadzor banaka i nacionalnim tijelima, dok ostale sistemski važne (OSV) institucije utvrđuju nadležna nacionalna tijela. U Hrvatskoj ne postoje globalno sistemski važne institucije.

Zaštitni sloj kapitala za ostale sistemski važne institucije ZS (osv) uređuje se člankom 138. Zakona o kreditnim institucijama. HNB jednom godišnje preispituje popis ostalih sistemski važnih institucija kao i propisane stope zaštitnog sloja. Sistemska važnost pojedine OSV kreditne institucije određuju njezina veličina, položaj u bankovnom sustavu Hrvatske i EU-a, opseg njezinih prekograničnih aktivnosti te njezina povezanost ili povezanost bankovne grupe kojoj institucija pripada s ostatkom financijskog sustava. U Hrvatskoj trenutačno posluje sedam OSV kreditnih institucija, čije su stope zaštitnog sloja kapitala za 2024. prikazane u tablici.

Ostale sistemski važne institucije u Republici Hrvatskoj

OSV kreditna institucija Stopa zaštitnog sloja (%)
Zagrebačka banka d.d., Zagreb 2,50
Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb 2,00
Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka 2,00
Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb 1,50
OTP banka Hrvatska d.d., Split 1,50
Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb 1,00
Addiko Bank d.d., Zagreb 0,25